Božić: hrvatske čestitke iz Moravske
čet, 22/12/2011 - 23:13Božić 24. 12. 2011.
Božić 24. 12. 2011.
Rodjeni Dolnjopuljanac uredski nadsavjetnik Klaus Čenar 19. decembra je navršio 60 ljet. Dugoljetnomu predsjedniku folklornoga ansambla Kolo-Slavuj, dugoljetnomu blagajniku Hrvatskoga štamparskoga društva, bivšemu seoskomu predstojniku političke općine Dolnje Pulje, predsjedniku farskoga savjeta fare Dolnja Pulja itd. željimo čestitati 60. rodjendan.
U Željeznu održali deveto naticanje u istočni jeziki. Sudjelivao je ukupno 21 školar sridnjih i viših škol pri naticanji na hrvatskom, ugarskom i ruskom jeziku. Na hrvatskom su se mirili šest u govoru, a 14 u pisanju sastavkov. Dobitnica u govoru je Klaudija Fellinger iz trgovačke akademije Gornja Pulja, ka je govorila o „Dobrovoljnom angažmanu“ u pogledu na ljeto dobrovoljcev.
Predsjednica žirije za hrvatski jezik je ljetos bila mr. Zlatka Gieler a s njom si bili u žiriju Silvija Wallner, Julijan Himmelbauer i Zorica Božić.
U austrijskom veleposlanstvu u Požunu su pandiljak, 11. decembra u okviru svetačnoga akta potpisali utemeljenje Euroregije Dunajska inicijativa (Edi). Inicijator je Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj. Ugovor su potpisali zastupniki četirih društav. Uz Hrvatski kulturni savez u Slovačkoj su to još Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, organizacija karpatskih Nimcev u Slovačkoj (Edu) kao i Newport Development Foundation, ki će biti nadležan za administraciju.
Predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj, dipl. inž. Rado Janković je pokrenuo ovu inicijativu.
P. Palković
Završava jubilarno ljeto »90 ljet Gradišće« u kom se je zemlja spomenula priključka dijela tadašnje Nimškozapadne Ugarske Austriji 1921. lj. kao najmladje savezne zemlje ovoj mladoj republiki.
ŽELJEZNO — Širom zemlje su se cijelo minulo 2011. ljeto spomenuli povijesnoga 1921. ljeta, kada su po dijelom teški borba protiv ugarskih buntovnikov (velikim dijelom studenti iz Budimpešte) po odluki europskih saveznikov i dobitnikov Prvoga svitskoga boja ov dio do tada ugarske zemlje priključili Austriji, a tim i veći dio hrvatskoga stanovničtva.
Gdo ima Boga, ta ništ ne čeka, ništ ne prosi, ta nek dati kani, najprvo ubogim, šantavim, gluhim. Gdo ima Boga, ta nek veselje stvara oko sebe. Veseli druge, jer je sām veseo. Gdo grih čini, ta hoće u grih zapeljati i druge.
Hrvatski Badnjak se je svečevao s trimi velikimi panji, prostiranjem slame, jaslicami i svićami. Tri veliki panji su se stavljali na ognjišće i simbolizirali Sveto Trojstvo.
Njevom žeravkom su se nažigale sve sviće u stanu. Panjem, ki su tinjali obično, se je davalo malo od hrane i vina od svetačnoga stola. Vjerovalo se je, da oganj velikih panjev godi domu i svim, ki živu u njem.
Slama se je kot znak Božića održala znatno duglje. Čim je gospodar donesao slamu u stan, je službeno počelo svečevanje božićnih svetkov.