Povjesničar akademik Ni­ko­la Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i go­spodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradiš­ćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali id­e­je nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sa­žela dr. Gerlinde Stern-Pau­er, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.

VELIKI BORIŠTOF — Ku­ga se jur cijelo ljeto bavi aktu­alnom temom »100 ljet Republika Austria« i ča je doneslo prošlo stoljeće za narodne gru­pe, ke živu u današnjem Gra­diš­ću. Tako su predavali povjesničar dr. Gerhard Baumgartner iz pogleda Ugrov i Ro­mov i mag. Johannes Reiss iz gledišća Židovov.

Ciklus priredab je otvorio mag. Ivica Mikula. Dugoljetni predsjednik Hrvatskoga šta­m­parskoga društva, diplomirani ekonom u m. i sada student po­vijesti je referirao o gradiš­ćan­ski Hrvati u prošlom stoljeću.

Subotu, 24. novembra su opet stali u centru pažnje biv­ši zapadnougarski Hrvati. Za nje je raspad Monarhije imao dalekosežne posljedice. Jedan dio hrvatske narodne grupe je pripojen k Austriji, drugi je ostao kod Madjarske a treti je priključen Slovačkoj i Češkoj. Kako su se u novoj situaciji sn­ašli Hrvati? Ka prava su im dala nove države? Ku ulogu su igrali odnosno igraju na dru­št­venom, školskom, ekonomskom i kulturnom polju u svoji novi država?

Akademik dr. Nikola Benčić, sla­vist, stručnjak za povijest gradišćanskih Hrvatov je razložio tadašnju situaciju do lje­ta 1938. i u pobojnom času. Gdo je bio za Madjarsku, gdo za Austriju? Zač je to tako bilo? Ča znači to za situaciju unutar narodne grupe?

S razdobljem od 1938. do 1945. ljeta se je bavio točno pedeset ljet mladji Filežac Mi­hael Schreiber. „Hrvati i naci­onalsocijalizam – slijedniki, ko­laborateri i u otporu“ je bila te­ma njegovoga predavanja. Ali je i pogledao je li je bilo „ilegal­cev“, nacijev pred 1938., kad su još bili prepovidani. Mihael Schreiber studira povijest i je suradnik Gradišćanskoga dru­štva za istraživanje, kade momentano rešeršira o sudbini pojedinih židovskih obitelji u mali seli Gradišća. Za predava­nje u Kugi je istraživao u Zemaljskom arhivu i različni dokumenti, kako su gradišćanski Hrvati doživili i preživili NS-vrime — kao simpatizanti, kolaborateri, sljedbeniki ali i u otporu i kao žrtve.

(Gerlinda Stern-Pauer)

Kategorije