Povjesničar akademik Nikola Benčić je u Kugi predavao o zapadnougarski Hrvati po raspadu Monarhije. Za gradišćanske Hrvate da je to bio veliki prelom, jer su se, ki su stoljeća dugo bili pod istim političkim, društvenim i gospodarstvenim zajedničkim krovom, vrijeda potom našli u tri različni zemlja (A, H i CSK). Povjesničar Mihael Schreiber se je u svojem referatu bavio situacijom u 1938. ljetu, kad su iz gradišćanskih sel nestali Židovi i Romi. Ljudi da su to vidili, mnogi da su bili puni straha, ali mnogi su i podupirali ideje nacionalsocijalizma, je Schreiberova razlaganja sažela dr. Gerlinde Stern-Pauer, ka je organizirala seriju predavanj u Kugi prilikom ovoga »Spomenljeta«.
VELIKI BORIŠTOF — Kuga se jur cijelo ljeto bavi aktualnom temom »100 ljet Republika Austria« i ča je doneslo prošlo stoljeće za narodne grupe, ke živu u današnjem Gradišću. Tako su predavali povjesničar dr. Gerhard Baumgartner iz pogleda Ugrov i Romov i mag. Johannes Reiss iz gledišća Židovov.
Ciklus priredab je otvorio mag. Ivica Mikula. Dugoljetni predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva, diplomirani ekonom u m. i sada student povijesti je referirao o gradišćanski Hrvati u prošlom stoljeću.
Subotu, 24. novembra su opet stali u centru pažnje bivši zapadnougarski Hrvati. Za nje je raspad Monarhije imao dalekosežne posljedice. Jedan dio hrvatske narodne grupe je pripojen k Austriji, drugi je ostao kod Madjarske a treti je priključen Slovačkoj i Češkoj. Kako su se u novoj situaciji snašli Hrvati? Ka prava su im dala nove države? Ku ulogu su igrali odnosno igraju na društvenom, školskom, ekonomskom i kulturnom polju u svoji novi država?
Akademik dr. Nikola Benčić, slavist, stručnjak za povijest gradišćanskih Hrvatov je razložio tadašnju situaciju do ljeta 1938. i u pobojnom času. Gdo je bio za Madjarsku, gdo za Austriju? Zač je to tako bilo? Ča znači to za situaciju unutar narodne grupe?
S razdobljem od 1938. do 1945. ljeta se je bavio točno pedeset ljet mladji Filežac Mihael Schreiber. „Hrvati i nacionalsocijalizam – slijedniki, kolaborateri i u otporu“ je bila tema njegovoga predavanja. Ali je i pogledao je li je bilo „ilegalcev“, nacijev pred 1938., kad su još bili prepovidani. Mihael Schreiber studira povijest i je suradnik Gradišćanskoga društva za istraživanje, kade momentano rešeršira o sudbini pojedinih židovskih obitelji u mali seli Gradišća. Za predavanje u Kugi je istraživao u Zemaljskom arhivu i različni dokumenti, kako su gradišćanski Hrvati doživili i preživili NS-vrime — kao simpatizanti, kolaborateri, sljedbeniki ali i u otporu i kao žrtve.
(Gerlinda Stern-Pauer)