Med pića, ka su znatno uticala na človičanstvo, brojimo čaj. Britansko Carstvo je na vrhuncu svoje moći obuhvaćalo 1/5 svitskoga te­ritorija i 1/4 svitskoga stanovničtva. Teritori­jal­ni i industrijski razvitak Britanskoga Carstva povezan je s novim pićem, a to je čaj. Na temelju čaja se je britanska trgovina širila s Istokom. Prihodi od te trgovine su pomogli britanskoj Istočnoindijskoj kompa­niji osvojiti Indiju.

Prema zapisi je čaj po prvi put spomenut u 1. stoljeću ped Kristu­šem. On je otopina su­šenoga lišća, pupoljkov i cvjetov zimzelenoga gr­ma Camellia sinensis, ki je razvit u džunglu isto­čne Himalaje, na dana­š­njoj granici Indije i Kine. Onde su ljudi upamet zeli, da žvakanje listov čaja stimulira, a listi na rana djeluju ljekovito. Budistički duhovniki su otkrili da pilo tih listi poboljšava koncentraciju i od­stranjuje trudnost pri meditaciji. Od 4. stoljeća su pak po­čeli planski saditi čaj, i nisu već brali lišće samozniknulih raslin. Čaj se je počeo širiti po Kini i postao je službeno piće za vrime dinastije Tang od 7.-10. stoljeća.

U europski izvještaji je čaj po prvi put spomenut 1550-ih ljet. Ali prvi čaj je stoprv 1610. ljeta došao u Europu na nizozemskom brodu. Stroški tran­s­porta iz Kine su bili visoki, i tako je bio čaj jako drag i lu­ksuzno piće. Importiran je isključivo črni čaj, ar je na du­ži­čki i dugi putovanji bio trajniji nego zeleni. Zbog njegovoga gorkoga ukusa su mu Englezi počeli dodavati mliko i cukor. Popularnost čaja na britan­skom dvoru je rasla od 1662. ljeta, po piru Karla II. i Katarine. Katarina je bila velika o­božavateljica čaja, ka si je kot dobro u hištvo na britanski dvor donesla čaj i obi­čaj uživanja čaja. To je brzo prihvatila i britan­ska aristokracija. Ljeta 1717. otvorena je prva trgovina čaja u Londonu, a glavni kupci su bile že­ne. Početkom 18. stolje­ća je čaj zaminio svilu kot glavni uvozni produkt iz Kine. Običaj uživanja ča­ja je u nobel stani postalo znak obrazovanja i profi­njenosti. Napisane su mnoge knjige s tanači o pripravi i uživanju čaja.

Vlasniki fabrikov su upeljali pauze, da bi djelači mogli piti čaj, ar se je vidilo, da tako mo­ru laglje ostati budniji. Povećala se je i produkcija porcelana. Do kraja 18. stoljeća se je u Velikoj Britaniji drastično smanjio broj betegov, ki se prena­šaju vodom, ar čaj sadrži tanin, ki ubija bakterije, ke pro­uzrokuju recimo koleru ili tifus. U 19. stoljeću su Britanci pokrenuli produkciju čaja u Indiji, ka je bila pod njihovom vlašću. Indija je i danas peljajući producent čaja na svitu.

(Agnjica Schuster)