Ako država kani, da manjinski jezik preživi, ga mora proširiti na odredjena područja, tako­zvane domene.

To su:

  • politika, administracija, jurisdikcija
  • školstvo i cijelo obrazovanje
  • mediji
  • Crikva
  • gospodarstvo.

 

Pritom država mora po­stupati koordinirano. Suzanne Labelle (2011: 191) govori o komercijalizaciji jezika: „Kad se jeziku planira status, se za novo od­re­djeni jezični standard odredjuju marketinške strategije, da bi ga hasnovali govorniki unutar jezične zajednice: Gdo ne­ka bude imao pristup standardu, kako se ne­ka učitelji školuju, ki službeni prijevodi su potribni, kako novi sta­n­dardni jezik more nastati dio svakidanjega žitka.“
Potribna je promišljena obrazovna politika. Pritom je naj­važnije ekscelentno obrazovanje učiteljev i dobro školsko gradivo (Sprachlernmaterial). Samo tako je moguća prikladna alfabetizacija jezične zajednice u manjinskom jeziku.

 

Učnja jezika se mora isplatiti

Človik mora imati hasni od jezika, drugačije se je zaman na­učio jezik. U cijeloj jezičnoj p­o­litiki i angažmanu za jezik je glavno, da se jezik probije u po­slovnom žitku. Drugačije re­če­no: Za odredjeno djelo mora jezik biti preduvjet. Svi znamo da u Austriji mo­ramo dobro govoriti nim­š­ki, ako kanimo djelo. Nijednomu nije potriban gradiš­ćanskohrvatski jezik, da bi dostao dobar posao. Ali to se mora minjati, drugačije je­zik ne more preživiti. 

 

Gospodarstvo jeziku more popraviti imidž. Djelatna mjesta, za ka je potribno govoriti je­zik, jeziku moru povećati tržišnu vridnost (Marktwert) (prisp. Harbert 2011: 419). 

 

Ča su marketinške strategije?

U ekonomiji se formuliraju stra­tegije, da bi se dostignuli od­re­djeni cilji na temelju realizacije planov. Planirati marketinške strategije znači iskati odgovo­re na sljedeća ključna pitanja:

  • Ča se neka konkretno poduzme za ciljnu grupu, za govornike jezika, za javnost pak jezične institucije?
  • Kada se to neka poduzme?
  • Gdo neka ča poduzme?
  • Ki rezultat kanimo?
  • Kako ćemo miriti uspjeh?

Ke resurse su nam potribne?

Država Austrija mora stvoriti resurse, i to:

  • ljudski potencijal
  • financijski potencijal
  • organizacijski potencijal
  • produkcijski potencijal
  • vrimenski potencijal

Na temelju ovih resursov se more realizirati marketinška strategija.

Nategnuta socio-ekonomska situacija jezične zajednice je uzrok za to, da ljudi napušćaju jezik i uču onoga, ki im garantira dobar žitak. Jezik, ki ljudem more garantirati socijalnu sigurnost, onoga se uču. Zato se status i rentabilnost manjinskoga jezika more poboljšati sa­mo onimi mjerami, ke govornikom jezične ma­njine pružaju materijalno dobrostanje.

 

O jezičnom marketingučitajte drugi put.  
(Agnjica Csenar-Schuster)

Kategorije