Kristina Grafl gaji, njeguje svoje kulturno stablo, ko nosi jako obilati sād. U ljeta du­gom djelovanju ona se je ra­z­vila u mnogostranu stvarate­ljicu umjetnosti i kulture u Gradišću. Po izobrazbi za dizajnericu štofa apsolvira­la je studij pri profesorici Emy Hudecek u Beču i je stvara­la u struka slikarstvo i grafi­ka. Nje umjetnička djela ob­u­hvaćaju uljene slike, akvare­le, mišovitu tehniku i grafi­čka djela, a vrsna je i u stva­ranju ilustracijov za knjige isto kao i dičjih knjig. Kris­ti­na Grafl je danas istaknuta i poznata ženska stvarateljica umjetnosti u Gradišću, ka djeluje na područji slikarstva, grafike i s težiš­ćem lirike na nimškom i hrvatskom jeziku. Jur kih 40 ljet se Kristina Grafl intenzivno bavi umjetnošću i kulturom uop­će. Izlagala je ne samo u do­maćem Gradišću i širom Au­strije, nego i u susjedni ze­m­lja. Pred kratkim je sudjelovala u reprezentativnoj sku­p­noj izložbi u Haus Wittgen­stein u Beču. U okviru Ar­te mix je izložila skupa s Rudijem Svobodom i Ulrichom Gansterom.

BEČ — Gradišćanska Hrvatica Kristina Grafl iz Vulkapr­o­drštofa, oduševila je 14. aprila u Hrvatskom centru u Beču svojim likovnim i književnim stvaralaštvom nazočne gradiš­ćanske i ostale Hrvate i njeve austrijske prijatelje. U sklopu večeri promovirana je nje dvo­jezična nimško gradišćansko-hrvatska knjiga »Spurenlese | Slijedi«, a potom je otvorena i izložba nje impresivnih slik, ulja na platnu, akvarelov, grafi­kov, crtežev, kolažov od novin­skoga papira i različnih mišovitih tehnikov.

O izložbenom postavu ove svestrane umjetnice, slikarice, književnice kao i ilustratorice knjig, ka je po struki dizajneri­ca za tekstil, govorio je kurator u Hrvatskom centru i glav­ni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, ki je ujedno i otvorio izložbu. „Slikanje i lirika Kristine Grafl usko se isprepliću i nadopunjuju“, istakao je Tyran napomenuvši kako nje djela obilježava žarka čr­ljena boja, za ku je umjetnica rekla da karakterizira „krvotok i život“ i je naglasio uz ostalo da „nje slike moremo i okrenu­ti, s liva na desno, s desna na livo, s odzgor doli i opet o­br­nuto. Vjera u Boga, Bog sām, raspeti Bog su med ostalim nje teme slikanja, transcendentne potrebe, to znači potrebe ke prelazu granice iskustva, to ča se nahadja izvan granic priro­d­noga svita — uglavnom kod nas, ki stojimo izvana — ali ne kod Kristine Grafl: kod nje je to unutar nje prirodnoga, razumljivoga svita. Ona stoji nu­tri u tom kolobaru, u toj kuglji i ona visi na tom križu.

Ta svit se njoj tako kaže u nje glavi i nje mašti, fantaziji, u nje konkretnom, dijelom i ap­strahiranom razumivanju sve­ga toga — a to nam pokušava posredovati, pokazati i na to opomenuti svojim kistom, sv­o­jimi slikami, svojim vidjenjem, svojimi vizijami i svojom stvar­nošću. To nam kani pokazati, od toga nas kani uvjeriti i uzet­i nas sa sobom barem na malo i kratko znamda i sofisticirano putovanje u nje svit.“

„Umjetnost je skupadjela­nje med Bogom i človikom“, ustvrdila je umjetnica, rekavši kako je ponosna da je gradiš­ćanska Hrvatica. Na izložbi ku je imala u Pokrajinskoj galeriji Gradišća predstavljena je kao jedina žena ove austrijske pokrajine ka je slikarica, grafičarka i književnica. Dosad je osim u Austriji, izlagala i u Ita­liji, Nimškoj i Madjarskoj.

Bečka izložba u Hrvatskom centru u Beč 4., Schwindgasse 14. more se razgledati do 14. maja (svaki dan u ured­skom vrimenu i pri priredba).

O književnom stvaralačtvu Kristine Grafl govorila je dr. Annemarie Klinger iz izdava­čke kuće „lex liszt 12“ u Borti u južnom Gradišću, ka je iz­da­la i zbirku pjesama Kr. Grafl. Dr. Klinger je rekla kako autorica knjige pjesam osim lirike na nimškom i gradišćan­sk­o­hrvatskom jeziku piše i kra­tku prozu, bajke, aforizme i pjesme u tradicionalnoj japanskoj pjesničkoj formi Haiku. Napo­menula je kako je Grafl svoja djela objavljivala u različni no­vina i časopisi za kulturu, antologija, godišnjaki itd., tr da je i dobitnica odlikovanja za umjetnost i kulturu Europsko­ga kulturnoga kruga 2000. lje­ta. Neka nje djela izašla su i na engleskom i madjarskom jeziku. Pjesme iz promovirane knjige čitala je sama autorica. Uvodno je nazočne pozdravi­la glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču Gabriela No­vak-Karall.

Glazbeni okvir svečanosti je dala poznata mlada gradiš­ća­n­ska i austrijska violinistica La­ra Ku­strić *). Svirala je:

•  J. S. Bach: aus der Partita II d-Moll BWV 1004: III. Sarabanda
•  N. Paganini: Caprice Nr. 17
•  Eugène-Auguste Ysaÿe: So­losonate Nr. 6 (Ysaÿe * 16. 7. 1858. u Lüttichu; † 12. maja 1931. u Bruxellesu — je bio bel­gijski kompozitor violinist).

(Snježana Herek)