Piramida zdrave hrane je plan, ki nam veli, ča bi tribali jisti svaki, da bi se zdravo hranili. Ona nam pomaže, da si očuvamo zdravlje i kondiciju. Amerikan­sko Ministarstvo po­ljoprivrede je prvu piramidu zdrave hrane objavilo 1992. ljeta, a 2005. su ju poboljšali. Da bi se is­taknuo pozitivan uticaj redovitoga športa na tijelo, je na jednoj strani namoljan špor­taš, ki biži gori po piramidi kot morete viditi na sliki. 

 

Orandžasta farba polja označuje žitne produkte, zelena povrće, črljena sadje, žuta ulja i masti, plava mliko i mlične produkte, a lilasta meso, ribe i mehunjarke (Hülsenfrüchte). 

 

  1. Žitni produkti se dilu na cjelovite i rafinirane. Količinu, ku trebamo pojisti na dan ovisi o starosti, spolu i fizičkoj aktivnosti. Preporučene dnevne količine su 85-170 g dnevno za žene, a 115-225 g za mu­že. Najmanje polovica žitnih produktov bi tribali biti cjeloviti žitni produkti (Vollkornprodukte). Oni sadržavaju mn­oge hranljive supstancije. Balast iz cjelovitih žitnih produktov pomaže smanjiti kolesterin u krvi i podupira pravilno funkcioniranje čriv.
  2. Povrće more biti sirovo ili kuhano, friško, smrznuto, kon­zervirano, sušeno, cijelo, nari­zano ili pirirano. Povrće mo­re biti škurozeleno (špinat, kelj), orandžasto (mrkva), bo­gato škrobom (Stärke) (krum­pir, fržon), sušeno (grah, so­ja, leća) i ostalo (ugorki, karfiol). Većina povrća ima malo mas­ti i kalorijov, a uopće nima kole­sterina. Hrana bogata sadjem i povrćem more smanjiti rizik od kaplje i drugih kardiovaskularnih betegov, od dijabetesa tipa 2, od odredjenih vrsti raka, kotno ust, želuca i debeloga čriva. Preporučene dnevne količine su 2-3 zdjeličice. 
  3. Sadje more biti friško, konzervirano, smrznuto ili suho, cijelo, narizano ili pirirano. Ono smanjuje rizik od kroni­čnih betegov. Sadje ima malo masti, natrija i kalorijov i ni­ma kolesterina. Preporučene dnevne količine su 1,5-2 zdjeličice.
  4. Mlični produ­kti su oni, ki sadržavaju kalcij. Većina produktov od mlika bi tribala biti skoro prez masti, na priliku mliko, jogurt, sir i deserti na bazi mlika (recimo pu­ding ili sladoled). Hranljive supsta­n­cije ove grupe u­ključuju kalcij, kalij, vitamin D i proteine. Preporuča se konzumirati na dan 3 lon­čiće mlika i mličnih produktov.
  5. Meso i mehunjarke su svi jiliši od mesa, rib, mehunjarkov, jaj, orihov i simenkov. Mehunjarke su zato dio ove grupe, kad su izvrsni izvori biljnih proteinov.

Riba, orihi i simenke sadržavaju zdrave ma­sti ter je moremo jisti namjes­to mesa. Preporučene dnevne količine su 140-170 g. Iako su ulja i masti potribni u zdravoj hrani, ih većina ljudi konzumira procesuiranom hranom, nač moramo paziti.

(Agnjica Schuster)

Kategorije