Federalistička unija europ­skih narodnih grup FUEN je pri svojem kongresu u južnotirolskom Brixenu (20. -22. junija) oficijelno zapo­čeo europsku inicijativu gra­djanov za jačanje manjinskih prav. FUEN je birao i novo predsjedničtvo. Za predsjednika je ponovno odibran Nimac u Danskoj Hans Heinrich Hansen. Zlatka Gieler (kao zastupnica gradišćanskih Hrvatov u ime HKD-a) je po tri mandati (de­vet ljet) položila svoju funkciju.

Gabrielu Novak-Karall od Hrvatskoga centra u Be­ču generalno spravišće FUEN-a (146 delegatov) je odibralo u sedmeročlani »Fo­rum za dijalog«. U 2011. lje­tu je Fuen svoj kongres odr­žao u Željeznom a lani u Moskvi. Kljetu će kongres biti „prikgranični“ naime na nimško-danskoj granici a or­ganizirat ćedu ga Nimci u Danskoj skupa s Danci u Nimškoj.

BRIXEN — Pri ljetošnjem generalnom spravišću FUEN-a dosadašnja potpredsjednica mr. Zlatka Gieler kao zastupnica Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću već nije ka­ndidirala. Ali na nje zagovor i da bi gradišćanski Hrvati i nadalje bili zastupani u odlu­ču­jući gremiji FUEN-a je kandidirala glavna tajnica Hrvat­skoga centra, Gabriela Novak-Karall. Nju su odibrali u »Fo­rum za dijalog«, ki se unutar FUEN-a skrbi za kontakte s europskimi institucijami.

Kako je naglasila Gabriela Novak-Karall „ov Forum će se zalagati za kontakte s EU-parlamentom, pred svim sa zastupničtvom manjin. To je takozvani „Intergroup za ma­njinska pitanja. Pokidob da je pri kongresu pokrenuta velika europska gradjanska inicijativa za milijun potpiskov na Eu­ropski parlament, da se ojačaju manjinska prava unutra Eu­ropske unije, ov Forum u budućnosti će imati još veći zna­čaj“. Kako je nadalje naglasila Gabriela Novak-Karall „…Za svaku manjinu, tako i za gradišćanske Hrvate, je važno, u­ključiti se u europsku mrižu. Pred svim važni su europski standardi i da se vidi, ča je sve moguće u pogledu na prava manjin kao i kulturnu i politi­čku autonomiju.“ Pri kongresu u Brixenu su u pogledu na to predstavili različne modele. 

Kako je nadalje istaknula Gabriela Novak-Karall je važ­no, da se europske institucije kao npr. EU-parlament zato zalažu, da se standardi u domi­cilni zemlja držu ili da se podigne nivo, jer „…ide i za manji­ne, ke nimaju matičnu zemlju. Sve to je zapokano u ovu gra­djansku inicijativu, kade su proponenti iz sedam različnih držav.“ Iz Austrije je to visoki reprezentant u Bosni i H­er­cegovini, koruški Slovenac dr. Valentin Inzko. U Austriji je potribno nabrati 12.750 potpiskov, da bi valjali za ovu peticiju Europskomu parlamentu.
(uredn.)