O pitanju gdo materijalno, idealno i moralno tri­ba podupirati narodne gru­pe, mnogi su jur pisali puno o tom a još već govorili. Či­njenica je da u narodni gru­pa, nacionalni manjina, etnički zajednica najprije triba voditi brigu domicilna zemlja, dr­ža­va, u daljnjem pak ona zem­lja, država, on narod odakle potiče dotična narodna gru­pa ili nacionalna manjina. U slučaju gradišćanskih Hrvatov je to dakle čisto jasno — iako podiljeno na pet zemalj odnosno držav.

Najprije ima­mo Republiku Austriju, u koj se nahadja po broju daleko najveći dio hrvatske manjine. Ovde ju zovu „narodna gru­pa“. U Madjarskoj se naha­dja drugonajviši broj pripad­nikov gradišćanskih Hrvatov — ali zajedno s drugimi Hrvati recimo u Budimpešti i okolici ali pred svim na jugu zemlje ta broj je daleko veći od onoga Hrvatic i Hrvatov u Austriji ki spadaju pod „au­tohtonu manjinu“ a tim im­a­ju odre­djena prava. U novije vrime doseljeni Hrvati u Au­striju nimaju nikakova ma­njinska prava kako nimaju ni Srbi, Poljaki ili druge aloh­to­ne, novodoseljene manjine. U Slovačkoj ima zapravo sa­mo autohtonu hrvatsku ma­njinu ka polazeći iz iste povi­jesti i iste dobe doseljenja pa­daju pod isti pojam „gradiš­ćanski Hrvati“ a isti je slučaj s malom hrvatskom manjinom u južnoj Moravskoj, Če­škoj. O svi ovi najprije triba voditi brigu domicilna država, dakle država u koj danas živu. Dokle se u Austriji hrvatska narodna grupa nikako ne more dalje razviti na te­me­lju sadašnje pinezne dodacije, u Madjarskoj izgleda ipak bolje a takaj i u Slovačkoj.

U prispodobi s drugimi na­cionalnimi manjinami u Europi i s pogledom na to kako ih domicilne države po­du­pi­raju, moramo nažalost ustanoviti da Austrija leži daleko ispod europskoga nivoa, na priliku glede Nimce u Dan­skoj, Dance u Nimškoj, Łu­žičke Sorbe u Nimškoj, Ladince u Italiji, Južnotirolce u Italiji, Retoromace u Švicar­skoj, Frize u Nimškoj itd, itd.

Ako pak polazimo iz obavezov takozvane matične ze­mlje onda ćemo viditi kolika je razlika npr. med tim ča Nim­ška daje za svoje nimške ma­njine izvan svojih granic, koliko daju Austrija ili Bavarska za, recimo, Južnotirolce, Slovenija za koruške Slovence itd. Hrvatska isto daje za svoje hrvatske manjine izvan svoje države, ali to ne stoji u nikakovoj relaciji s ostalimi zgora spomenutimi državami. RH za 2019. u svojem prora­čunu ima 500.000 kn (kih 68.000 E) za gradišćanske Hrvate u Austriji, za Hrvate u Slovačkoj polovicu toga, dakle 250.000 kn (34.000 E), za Hrvate u Češkoj 100.000 kn (13.000 E). Slovenija sa­mo za slovenski tajednik u Ko­ruškoj Novice daju duplo toliko. A npr. Nimci ili Ladinci u Italiji imaju dnevne novine isto kako ih imaju i nacional­ne manjine na sjeveru ili zapadu Europe…!