Hrvatsko štamparsko društvo je 25. junija svečevalo prvu u cijelom redu priredab povodom slavlja »100 ljet Hrvatske novine«. Tom prilikom je Hrvatsko štamparsko društvo predstavilo i novooblikovane prostorije u Željeznu. Zgrada Na hataru 54 (Hotterweg) je zvana i znutra sanirana. Popravljen je krov, popravljeni su obloki, obnovljena fasada i pobiljena a prostorije su i znutra još čišćena i novouredjena. U okviru svečevanja školarice i školari Dvojezične glavne škole Veliki Borištof su prezentirali u Željeznu svoj projekt. U sada jur minulom semestru su se bavili poviješću Hrvatskih novin (o tom smo jur opširno pisali). Prilikom 100. obljetnice stoji još nekoliko priredab na programu. Drugo ćedu odgovorni u jeseni u Šopronu otkriti dvojezičnu spomenploču u spomen utemeljenja Hrvatskih novin 1910. ljeta, kada su po prvi put izašle pod nazivom Naše novine. Prvo izdanje tajednika Naše novine, se je pojavilo 1. januara 1910. ljeta. Pol ljeta pred tim je u augustu 1909. lj. Martin Meršić st. pozvao hrvatsku inteligenciju u Šopron na pregovore o novina.
U svoji pozdravni riči prilikom otvaranja svetačnosti na vrtu Hštd-a, petak 25. junija naglasio je predsjednik društva da „ …vrime nažalost ne djela za nas, imamo problemov na sve strane, financijska situacija je sve napetija, narodna supstanca se stalno smanjuje, hrvatska jezična kompetencija i odraslih a pred svim i dice rapidno pada, pripravnost ljudi da se angažiraju u hrvatski društvi i organizacija je sve slabija, po ljeti smo sve stariji, iskustvo nas pretiskuje i sa svih stran nam prorokuju, da ćemo vrijeda nestati kao narodna grupa, ako — da, ako se tomu ne vrijeda jasno i glasno suprotivimo i suprotstavljamo.“ Ali I. Mikula je našao pozitivan izlaz iz ove situacije rekavši: „Odlučili smo da ćemo se suprotstaviti asimilaciji! Mi ćemo to s hrvatskom pisanom riču, mi ćemo to s knjigami, s Kalendarom a svakako i s Hrvatskimi novinami. Sto ljet imamo za nami — a još čuda već, kako se ufam, pred nami!“