Rimljani su šikano iskoristili kulturna dostignuća onih narodov, ke su osvojili, osobito kulturu Grkov i Etrušćanov. Cvijeće su manje posvećivali bogom, već sebi. U republikanskom Rimu su vojnike kitili vijenci od rož. Rože su bile znak muške hrabrosti, iako su sprvine bile simbol ljubavi i slave. Vijenac od rož nosili su, da bi je ofriškao pri jilu i tancu. Prilikom bakanalijov (Bacchanalien), festivalov vina, ki su bili posvećeni bogu vina Bakusu, su ulice kinčili rožami, još i stelje su si sipali rožnimi cvijeti. Latice rož su stavljali u vino i od njih načinjali žele i med. Zvana rož su Rimljani uzgajali i drugo tada poznato cvijeće. U toj dobi nastale su zgrade spodobne današnjim staklenikom, ke su bile pokrte alabasterom, da bi rože i lilije  cvale i zimi. Rimljani su svoje vijence vezali na osebujan način, zlatimi i srebrnimi vrpcami. Od vijenca za glavu je kasnije nastala koruna. Žene su nosile vijence od mirtinoga lišća i cvijetov, a zaručnje od cvijetov orandže. Prostorije su kinčili girlandami od lovora, ukrasnoga lišća, cvijeća i različnimi plodi. Ne zna se, je li su si cvijeće stavljali u vaze.

Sridnjovjekovna kultura je doba kršćanskoga viteštva s dvimi stili, romanike i gotike. Cvijeće u tom vrimenu cvita na grobi vitezov, osebito lilije. U gotiki cvijeće i rasline nastaju simbol duhovnih vridnosti. Med cvijećem najveću ulogu zauzima roža. Črljene rože simboliziraju bol, bijele Marijino veselje, a zlate slavu uzvišene žene. Djurdjice su bile mladenački cvijet i su simbolizirale mladost i čistoću. Klinčac je donešen iz križarskoga boja i se je hasnovao kot lijek. Zvana simbolike u vjeri ima cvijeće i druge zadaće. Kot ukras služi veselju i ugodi. Tako su po podi hiž sipali cvijeće, dušeću lavendulu, ljubice, rože. Svaki dan se je človik iz gotike okruživao cvijećem. U renesansi su vrti služili užitku i zabavi.

Po otkriću Amerike su u Europu donešene nepoznate rasline i cvijeće. Za njev uzgoj su utemeljili botaničke vrte. Španjolci su si iz vrtov astekov (Azteken) donesli sunčanicu, tagetes, ciniju, daliju, dragoljub (Kresse), grahorku (Wicke). S Orijenta su došle cesarska koruna (Kaiserkrone), ranunkula, agnjac (Ringelblume) i tulipan. Zanimanje za cvijeće je bilo tako veliko, da je u Frankfurtu na Majni utemeljena prva burza cvijeća, kade su trgovali importiranim cvijećem i felami, ke su uzgajali u Europi.

Rizane kitice stavljali su u posude, ke su po prvi put izdjelali upravo za tu potriboću. Do tada su se kot vaze bili hasnovali vrči. Prve vaze su bile od stakla i keramike.



(Agnjica Schuster)