Skoro nemoguće je, da gdo od nas ne pozna Sniguljicu, Črljenkapicu, Ivicu i Maricu ili Trnoružicu. To su povidajke našega ditinstva. Manje je poznato, gdo je pobrao i publicirao te narodne povidajke. Zbirke u dvi sveski Dičje i obiteljske povidajke (Kinder- und Hausmärchen), izašle 1812. i 1815. su publicirali braća Grimm (Gebrüder Grimm), Jacob i Wilhelm Grimm. Dičja fantazija bi bila čuda siromašnija prez ovih nam dragih povidajkov.

 

Wilhelm Grimm (1786.-1859.), ki je bio jezikoslovac ljetos ima svoju 225. obljetnicu rodjenja. Njegov brat je bio samo ljetodan starji. Pokidob da su oni jako usko skupa djelali, su poznati kot „Gebrüder Grimm“. Ugodalo im se je ujednačiti povidajke, tako da su poprimile nam danas poznati karakter. Povidajke su dostale početnu i završnu formulu, pune su poslovic i izrekov i u stilističkom pogledu perfektno iskomponirane. Na temelju tih povidajkov se zato dobro da učiti i nimški jezik. Ali povidajke braće Grimm nisu njevo jedino djelo. 1854. ljeta sastavili su nimški rječnik Deutsches Wörterbuch. To je bio prvi veliki korak u stvaranju standardnoga „modernoga“ nimškoga jezika još od Lutherovoga prijevoda Biblije. Ta opsežni rječnik, koga Nimci zovu i Der Grimm, se gleda kot autoritet za nimšku etimologiju. Stoprv 1961. ljeta su ga zgotovili nimški lingvisti.

Kategorije