Izložbu o glagoljici kažu u Šopronu u muzeju Lábasház na Orsolya trgu u centru Šoprona. Otvaranje izložbe s nazivom »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identit­e­ta i kulture« je bilo subotu, 11. maja. U ovoj izložbi ka­žu na različni zidni plakati razvitak glagoljice kao pis­ma u Istri i na Kvarneru. Izložene su i fotografije razli­č­nih misalov na ovom staroslavenskom pismu, npr. knji­ga na glogoljici »Beneficium Christi« iz 1563. ljeta, a izložen je i »Klimpuški misal« iz 1501. lj., ki sadržava rukopis na glagoljici iz 1564. lj. Jedna vitrina kaže, da se je i u današ­njem Gradišću koris­tila glago­ljica. Izložen je npr. i novi testament, tiskan 1563. na glagoljici. Koljnofac dr. Fr­anjo Pajrić, predsje­d­nik Hrvatske samouprave gra­da Šoprona je otvorio i inicirao ovu izložbu.

ŠOPRON — Kako je rekao Franjo Pajrić prilikom otvara­nja izložbe »Glagoljica — trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture« tribali bi svisni gradišćanski Hrvati znati, da je »Klimpuški misal« (koga čuvaju u biškupskom arhivu u Ju­ri, Ugarska) tiskan u Es­zter­gomu a med 1562. i 1564. su se zapisali neki fratri po latin­sku ali i na glagoljici. To da je uzrok, zač je došla glagoljica u Šopron.

U Urachu u Nimškoj su tiskali 1652. ljeta »Novi teštamenat« na glagoljici. U reformira­noj crikvi Novi testament je bio važniji od Staroga. A njega su u duhu reformacije napisali u jeziku naroda, ne samo na sta­roslavenskom. Pri tiskanju se je stalo nekoliko falingov, ke su korigirali s dodatnimi listići, takozvanimi „errata“. Ove su našli su u Šopronu u evangeli­čkom arhivu u korici jedne bib­lije, kad su ju restaurirali. »No­vi testament« su djelali Nimci, tako da je došlo do pogriškov, ali najveći uzrok za „errata“ (pogriške) je bio, da je bilo pr­eveć prevodjeno na vulgarni jezik. Sad su pomoću te knji­žice opet upeljali nekoliko sta­roslavenskih riči da to ipak ne bude sve u hrvatskom jeziku naroda“, je rekao F. Pajrić.

Ovu izložbu su organizirali Hrvatska samouprava Šopron, Čakavska katedra Šopron kao i Matica hrvatska Šopron. Izložba u muzeju Lábasház je otvorena još do 1. junija.

U ime Općine Mošćenička Draga ku pelja kao načelnik u poslidnji četiri ljeti, rekao je dr. Ratko Salamon: „Općina Mošćenička Draga je mala op­­ćina s 1500 stanovnikov na Kvarneru u blizini Opatije i u svojoj geografskoj jedinstven­o­sti nudi prelipi spoj morja i pl­anin, plavoga i zelenoga. Mošćenička Draga je općina ka posjeduje i vridnu kulturno-povijesnu bašćinu, dio ke željimo predstaviti publiki ov­de u Šopronu. Izlažemo ovde glagoljsku bašćinu naše općine čiji su ostatki pronajdeni u dvi stari sridnjovjekovni gradi Mošćenice i Brseč tr u centralnom mjestu općine — Moš­ćeničkoj Dragi.

Drago nam je da su naši suradniki iz Madjarske, a osebito Franjo Pajrić ki nas je pohodio u februaru o. lj. u vrime trajanja karnevala, ali i oni iz našega kraja iz Katedre Čakav­skoga sabora Općine Moščenička Draga tr iz Turističke za­jednice Općine MD uspili integrirati zajedničku volju za pre­­zentacijom vridne bašćine ka­ko je glagoljica. Glagoljica je ujedinila Hrvate iz različitih krajev i obilježila gotovo 1000 ljet naše povijesti. Svim vridnim sudionikom ovoga zahtjev­noga projekta željim iskreno zahvaliti, jer da nije bilo njih mi danas ne bi imali ovu sve­čanost te ne bi mogli pre­d­stav­ljati blago ko posjedujemo.“

Načelnik Salamon se je za­hvalio svim institu­cijam grada Šoprona — muzeju Šopron, Hrvatskoj samoupravi Šoprona, Čakavskoj katedri Šopron i njevim peljačem i djelatnikom ki su iskazali interes za ovom izložbom i pomogli da se ona realizira. Posebno se je zahva­lio i članom Katedre ČS Op­ćine MD tr dr. sc. Sandri Su­dec, autorici teksta i akadem­skoj slikarici Maji Franković, autorici dizajna.

Na kraju je Salamon još is­taknuo da je kao stanovnik i načelnik Općine MD izrazito „ponosan ča se dio naše vridne kulturno-povijesne bašćine prezentira ovde Vam u Šopronu i koristim priliku da Vas pozovem da posjetite naš kraj i uživate i u njegovi prirodni i kultruno-povijesni lipota“.

U sljedećem citiramo dr. sc. Elenu Rudan od Katedre Ča­kavskoga sabora i Općine Moš­ćenička Draga obrativši se n­a­zočnomu gradonačelniku Šo­p­rona dr. Tamásu Fodoru, hrvatskomu veleposlaniku u Rep. Ugarskoj dr. Grlić-Ra­d­manu i brojnoj nazočnoj publiki:
„Velika mi je čast da Vas mo­rem pozdraviti ispred Katedre Čakavskoga sabora Općine Mošćenička Draga, udruge ka djeluje od 2003. ljeta i ka ovo ljeto slavi desetogodišnjicu svojega djelovanja. Katedra ČS je udruga ka je u svoji cilji djelovanja istakla zadatke kontinuiranoga istraživanja, zašćite, čuvanja i prezentiranja bogate kulturno-povijesne bašćine mo­šćeničkoga i brsečkoga kra­ja Općine Mošćenička Draga,  smješćenoga na istočnoj strani istarskoga poluotoka i na obronki planine Učke. Člani u­dr­uge osobito su angažirani na očuvanju našega čakavskoga jezika i njegovih vridnosti, a uz čakavski jezik ponosni smo bašćiniki glagoljice ka je kao pokazatelj vrimena nazočna u brojni različiti spomeniki na­šega zavičaja, a med kimi su: glagoljske liturgijske knjige, epigrafski spomeniki, javnopravni teksti tridesetak privatnopravnih isprav. Vridnosti ke kao udruga nastojim istražiti i očuvati morete viditi na jednom dijelu izložbenoga postava.

Ovoga današnjega otvorenja izložbe ne bi bilo da nismo pr­ošlo ljeto otvorili izložbu u Stiftu Rein u blizini Graza u Austriji na koj je bila izložena glagoljica i umjetnička djela ka su sa strane austrijskih likovnih umjetnikov nastala na na­šoj planini Učki tr u naši sridnjovjekovni gradići Mošćenica i Brseču. Zahvaljujući ponajprije dr. Franji Pajri­ću iz Katedre Čakavskoga sabora Šoprona ki je prisustvovao otvorenju ove izložbe u Grazu i članici naše Katedre gospodji profesorici Aleksandri Alji Če­nić razvila se je suradnja čiji su rezultati danas dostupni ovde u Šopronu. Mora se osebito naglasiti njeva velika motivira­nost, suradnja i predanost ra­z­ličitim djelatnim aktivnosti u cilju uspješne realizacije ovoga velikoga projekta. Dio izložbe ki je tematski posvećen glago­ljici Brseča, Mošćenic i Moš­ćeničke Drage napravljen je uz mnoga zalaganja, istraživanja, truda i znanja autorice teksta dc. Sc. Sandre Sudec tr dizajna akademske slikarice prof. Maje Franković, a koordinaci­ju u ovom djelu peljao je član Predsjeništva katedre Čakav­skoga sabora Općine Mošćenička Draga prof. dr. sc. Bernard Franković. Dio je to ove velike izložbe o glagoljici ka je dala pečat našem identitetu i postojanosti. Dijelom izložbe su obuhvaćeni i hrvatski Oče naši u glagoljski rukopisi budi volja tvoja... ka je vlasništvo naklade Erasmus iz Zagreba, izdjelanom pod voditeljstvom akademkinje Anice Nazor. Kao člani KČS Općine Moš­ćenička Draga željimo se za­hvaliti našim domaćinom, mu­zeju u Šopronu, dr. Franji Paj­riću i svim pojedincima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove izložbe.

Cijelo ostvaranje ovoga projekta ne bi bilo moguće realizirati sa strane Katedre Čakav­skoga sabora Općine Mošćenička Draga bez svestrane podrške naše turističke zajednice i nje direktorice gdje. Nen­si Dretvić i Općine Mošćenička Draga na čelu s načelnikom dr. Ratkom Salamonom.

Na kraju vam se željim krat­ko obratiti s par riči i na našoj čakavšćini: Želimo da opiranje ove izložbe bude senjal početka jedne bogateje suradnje ovega dela Europi va koj bivaju Hrva­ti i nas ki bivamo na Liburni­je, obale jadranskega mora va sta­roj domovini. Pozivamo da uživate va izložbe i da puno judi vidi izložbu ka prezentira našu glagoljicu kao trajnega pečata naše pismenosti i identiteta i na ku smo ponosni, a ka nas je kao Hrvate spojila! Svim Van velo hvala!“

(uredn.)