Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof.  Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.

ZAGREB — »Hrvatski iseljenički zbornik 2011.« sa sažetki na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelin, ke se sastoju od 35 samostalnih autorskih prilogov, ki s već ili manje informacijov povezuju 30 zemalj svita.
„Jeziki u kontaktu“, točnije „Istraženost jezika i govora iseljenika u prekomorskim zemlja i zemlja zapadne Europe“ glavna je tema ovoljetnoga Zbornika, ku je napisala dr. Sanja Zubčić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišća u Rijeki.
Matica, realno i virtualno susretišće raseljenoga naroda, najavljuje u godišnjaku prvi Hrvatski internetski tečaj ki će poučavanje hrvatskoga jezika putem računala, kompjutora dopeljati u svaki iseljenički dom diljem svita. Za šezdeseti rodjendan Hrvatske matice iseljenika to je najlipša čestitka i naznaka Matičinoga razvitka u digitalnoj eri — čija suvrimena tehnologija otvara neslućene pute planetarnoga modernoga hrvatskoga kulturnoga zajedničtva.
Odabrane studije u godišnjaku otkrivaju fenomen djelatnih migracijov u posve novom svitlu, temeljem iskustva Hrvatov iz Nimške — ke raščlanjuje etnologinja dr. Jasna Čapo Žmegač i publicist mr. sc. Edi Zelić. Osobite zanimljivosti je izvorna znanstvena studija dr. Ilije D. Šutala o „Budućnosti hrvatske zajednice i identiteta u Australiji!“. Godišnjak otkriva riznicu stvaralačtva hrvatskoga naroda izvan matične zemlje u različni područji ljudske djelatnosti od arhitekture, dizajna, književnosti do znanosti. U ovom se svesku Matičinoga godišnjaka, uz renomirane stalne suradnike, se predstavlja novi narašćaj autorov u čijem su fokusu društveni i kulturni život hrvatskih zajednic iz prikmorskih zemalj poput dr. Ilije Šutala, dr. Sonie Sincich ili dr. Marine Perić.
Znanstvena novakinja s Instituta za slavistiku Humboldtovoga sveučilišća iz Berlina mr. sc. Katharina Tyran otkriva značajke »Klimpuškoga rukopisnoga fragmenta iz 1564.«, ki se smatra najstarijim poznatim jezičnim i pisanim spomenikom gradišćanskih Hrvatov, naše manjine ka živi u Austriji, Ugarskoj tr Slovačkoj.

Uz to, Hrvatski iseljenički zbornik redovito prati recentna društvena i kulturna zbivanja u hrvatski manjinski zajednica iz svih zemalj sridnje i jugoistočne Europe, ke obdjeluje istaknuta znanstvenica doc. dr. Sanja Vulić s Hrvatskih studijov Sveučilišća u Zagrebu. Tako u članku pod naslovom „Prilozi kroatologiji panonskog kulturnog prostora“ izvješćava o svim znanstvenim i stručnim skupom održanimi zadnjih 12 miseci, izdvajajući »Deseti medjunarodni kroatistički znanstveni skup« iz Pečuha kao dogadjaj ljeta. Kulturni dodiri Beča i Zagreba podjednako su izazovni i u prošlosti i u sadašnjosti, a prema prilogi dr. S. Vulić u ovom godišću pratimo djelovanje Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču, ki se je afirmirao inovativnom bašćinskom prezentacijom.

(Sanja Vulić)