Zač je dobro manjini očuvati jezik?
Kad neka zajednica ostaje prez jezika, ona zanimi i izgubi svoj kulturni identitet. Svejedno je li je gdo dobrovoljno ili prisilno napustio svoj jezik, gubitak socijalnoga identiteta človik doživljava kot udarac. U nekom pogledu je svenek uključeno potlačivanje. Oni, ki su si zadržali jezik u manjini, obično atakiraju one, ki su ga napustili, i tako počinje polarizacija. Polarizacija pogoršava kontroverze med pripadniki manjine, a obadvi strani su doživile škodu. To se odigrava i u gradišćanskohrvatskoj zajednici.
Čemu imamo jezik?
Jezik je človiku sredstvo da more imati kulturni, spiritualni i intelektualni žitak. Molitve, jačke, povidajke, pjesme, pozdravne formule, zbogomdavanja, humor i vici, razgovorni stil, stručni vokabular, običaji i pravice, emocije ne moremo izraziti, ako nimamo jezika. Ako se odvrnemo od jednoga jezika, nam je potriban drugi, novi, jezik sa svimi izražajnimi mogućnosti, leksikom, fonetikom/fonologijom, gramatikom. Prez jezika človik ne more živiti žitak dostojan človiku. Ali prez gubitka i škode se jezične i izvanjezične osebujnosti ne moru transportirati iz jednoga jezika u drugi jezik. Novi jezik nima kapacitet da more poloviti sve osebujnosti napušćanoga jezika. I tako u procesu nadomješćivanja jezika abruptno nestaju važna paralingvistička komunikativna i kulturološka svojstva. Paralingvistika je ona grana lingvistike, ka se bavi svim, ča prati jezik, a nije jezik.
Kako more preživiti jezik?
- Država to mora kaniti! Najvažnije je da ona stvori povoljne okolnosti za pripadnike manjine, u ki oni svoj materinski jezik moru naprikdavati dici. Ravno tako važno je, da država stvori gospodarsku bazu, da bi Gradišćanski Hrvati imali hasni od jezika. To znači da država mora ekonomizirati jezik. Jezik, ki služi jedino folkloru, nije atraktivan za učnju.
- Pripadniki gradišćanskohrvatske manjine moraju to kaniti! Država jeziku mora dati prestiž, da pripadniki manjine počnu cijeniti svoj jezik i ga s veseljem posreduju dici. Za to je potribna afirmativna jezična politika i školski sistem s kvalitetnim jezičnim podučavanjem. Preduvjet za to su učitelji s izvrsnim znanjem jezika.
- Dominantna većinska zajednica mora napustiti svoj šovinizam! Država mora stvoriti klimu, u koj će većinska zajednica dvojezičnost gledati kot bogatstvo i samorazumljivu činjenicu.
- Lingvistika se mora etablirati! Pokidob da gradišćanskohrvatski jezik rapidno izumira, kad se ga dica doma već ne uču, ga moramo dokumentirati. Samo tako je moguće oživiti ga. Ugrožene jezike dokumentiraju lingvisti. Iako imamo kroatistov, nimamo lingvistov. Know-how lingvistov se odnosi i na terminografiju i leksikografiju, na pisanje gramatike i na prevodjenje. Jezik ima budućnost onda, ako ga kontinuirano izgradjujemo, moderniziramo i adaptiramo na društvene prilike.
Agnjica Csenar-Schuster