Zemaljski savjetnik Heinrich Dorner (Spö) je tokom spomenpriredbe za Rome i Sinte u Lakimpuhu subotu, 16. novembra odlikovao Emmericha Gärtner-Horvatha »Velikim časnim znakom Zemlje Gradišće«. Čašćen je za svoj dugoljetni neumorni angažman za narodnu grupu Romov u Gradišću.
LAKIMPUH — Kulturno društvo austrijskih Romov na čelu s Andreasom Sárközijem predložilo je Zemlji Gradišće da bi odlikovala Emmericha Gärtner-Horvatha (* 1962.) ki se jur duga ljeta angažira u korist romske narodne grupe posebno i u Gradišću.
U Lakimpuhu se od 1990. ljeta svaki put u novembru pred spomenikom za Rome i Sinte spominjaju svih pripadnikov ove narodne grupe, ke su postale žrtve nacionalsocijalistov med 1940. i 1945. ljetom.
Iz logora za interniranje Ciganov u Lakimpuhu su naciji deportirali oko 4.000 gradišćanskih Romov u koncentracione logore. Samo kih 400 deportiranih je pak preživilo holokaust, tj. potpuno zničenje.
U Austriji u 1938. ljetu je živilo kih 11.000 Romov i Sintov, od toga 8000 u Gradišću. Samo kih šacanih 10 posto austrijskih Romov i Sintov je preživilo holokaust. Logor u sridnjogradišćanskom Lakimpuhu je bio najveći kako u Austriji tako i u cijelom Nimškom Reichu. Prve „Cigane“ su ovde internirali u novembru 1940. ljeta, a odavle su je pak deportirali u koncentracione logore.
Preokret u zahadjanju s Romi i Sinti je započeo koncem 80-ih ljet s utemeljenjem prvoga njevoga društva u Gradišću. U 1991. ljetu, na inicijativu kašnje titulom profesor odlikovanoga Rudolfa Sárközija, je utemeljeno Kulturno društvo austrijskih Romov. Peticija ovoga društva, čiji je bio dugoljetni predsjednik i ku je podupiralo i Društvo Romov u Borti, dopeljalo je do prijedloga za odluku svih četirih tada u Parlamentu zastupanih političkih stranak, ke su to jednoglasno prihvatile. To je pak konačno peljalo do priznanja austrijskih Romov kao narodna grupa (u decembru 1993.). Poldrug ljeta pred tim je došlo do strašnoga atentata bombom u civi pred romskim naseljem na rubu Borte. U noći od 4. na 5. februara 1992. lj. je onde nasred ceste pukla ovakova bomba i ubila četire mlade Rome. Ovo je bio najteži politički napad i atentat u Austriji po Drugom svitskom boju.
(uredn.)
Slike
