Još znamo kako je to bilo u Gradišću po skandalu glikola u 1985. ljetu: Ništ boljega se nije moglo dogoditi gradišćanskim vinarom. Teško pogodjeni od toga su počeli razmišljati o tom kako bi bolje mogli načinjati vino a to i bolje i prodavati. S rezultatom, da danas širom Gradišća imamo vrhunske vinare, ki se moru miriti s kolegi širom svita. A pred svim su si mladji i najmladji vinari zasukali rukave i uz bolju tehnologiju i školovanje na stručni škola su domaću produkciju vina digli u do tada nepoznatih višin.

Ovo bi mogli, do neke mjere barem, prispodobiti i s našom muzičkom scenom a pred svim i za zborovnim a u najnovije s klapskim pjevanjem. Nismo imali nikakov skandal ali zborovno jačenje se je bilo nekako „izrabilo“, već nije bilo atraktivno i se je polako zgubljalo. A najednoč se je pojavio pravi „hipe“ u jačenju. A to imamo zahvaliti pred svim dalmatinskim klapam. Ljudi su se sve gušćekrat vozili u Hrvatsku, u Dalmaciju na odmor i sve već su se susretali s muškimi – a u novije i ženskimi – klapami. Ove dalmatinske klape su nikle iz morja kao vrganji na vlažnom šumskom tlu. A kakvoća, kvaliteta njevoga pjevanja je bilo i jest prvorazredno.

Akoprem klapsko pjevanje nije tipično za panonske Hrvate i Hrvatice, našim ljudem se to jako vidi, su se zaljubili u ov način jačenja, iako ga u glavnom još nisu svladali. Ali nam se ništ boljega nije moglo stati, nego da naši ljudi zavolu klapsko pjevanje. Od toga, da se je nekim ljudem u prošlosti znamda jur zamirilo zborovno jačenje se je najednoč pojavilo nevjerojatno oduševljenje za zborovno jačenje, a pokdidob se našim ljudem klapsko pjevanje tako vidi, se i oni pokušavaju u ovoj pjevnoj umjetnosti.

Pri tom su nam dobro došli stručnjaki iz „stare domovine“. Ovi su u naši ljudi opet zbudjali ljubav za jačenje, i to za većglasno, obdjelano i aranžirano. Zapravo su naši ljudi svenek rado jačili, na selu, na placi, po priredba i u krčma i na rastoki. Ali većglasno (tro-, četvero i petero- glasno jačenje) – uz neke iznimke u prošlosti – je ipak novija pojava, i se je upeljalo pred svim i dolaskom zborovodjov i dirigentov iz Hrvatske. Oni su pokrenuli potpuno drugu zborovnu kulturu i uticali na domaće mladje muzičke snage, da ovoj hrvatskoj ili ti dalmatinskoj dodaju još i posebnu domaću gradišćanskohrvatsku pjevnu kulturu.

Ta razvitak se more opaziti pred svim i na jur tradicionalnom klapa festivalu u različni mjesti u Gradišću. Ljetos smo mogli opaziti a pred svim i uživati u naglom porastu kvalitete klapov – ča ima pravoda zahvaliti u prvom redu i gostom iz Slovačke, ali pred svim iz Hrvatske. Ali s njimi se moru mirno miriti i domaće klape – ke stoju stoprv na početku!

Kategorije