Petar TyranKongres Federalističke u­ni­je europskih narodnos­ti (FUEN/FUEV) u slova­čkom glavnom gradu Požunu (Bratislava/Preßburg) od 12. do 15. junija o. lj. upravo na 70. obljetnici i utemelje­nja ove medjunarodne organiza­c­ije narodnosti i jezičnih grup širom Europe a u medj­u­vri­m­e­nu i izvan nje pokazao je jakost ovoga saveza narod­no­sti — ali pogibelj ka bi se mogla roditi iz brzoga širenja. Iz nekadašnje organizacije ku su 1949. ljeta utemeljili pred svim da bi podupirali borbu Južnoga Tirola za kulturnom a kašnje i gospodarskom i p­o­litičkom autonomijom u Italiji a pritom služeći se jakih i uticajnih položajev narodnosti u takozvanoj „Pograni­čnoj zemlji“ (Grenzland) u­ključujući prvenstveno Nim­ce u Danskoj i Dance u Nim­škoj, Retoromance, Ladince, Frize a kašne i Łu­žičke Sor­be na istoku Nim­ške a nada­lje još i koruške Slovence i gradišćanske Hrvate, je ova organizacija nastala sve veća i širja. U medjuvrime­nu pokriva područje ča do Urala na istoku, uključili i baltičke dr­žave na sjeveru E­u­rope, R­u­sije i azijske zemlje na istoku, do Grčke, Turske ča do Kazahstana itd. na jugoistoku toga kontinenta do Katalonije na jugozapadu Europe.

FUEN danas ima već od 90 članic-organizacijov iz već od 33 zemlje odnosno države. Jedni od njih su i gradiš­ćan­ski Hrvati, ke jur duga ljeta  zastupa Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću a u novije i Hrvatski centar u Beču.

Svojim nevjerojatnim pro­širenjem, naravno, ima i sve mnogovrsnije svitonazore i po­litičke pozicije unutar velike obitelji FUEN-a, čiji je cilj da ovo sve spaja. Ukoliko će to i ubuduće biti moguće će se pokazati u dojdući ljeti a jed­na od ključnih točak će biti ćedu li se zapadnjačke ma­njin­ske organizacije „preboliti“ sve jači uticaj odnosno i nadmoć istočnjačkih narodnih manjin i njevih organi­za­cijov. Dodatno je pitanje će li se sve veća jaz (Kluft) ponovo med zapadnom i istočnom Europom (npr. Višegradske države) negativno odraziti na FUEN ili će, ča bi bilo po­željno, upravo FUEN uticati na ponovo približavanje — moguće i spajanje interesov  — barem nacionalnih manjin u ti država, ke bi pak mogle uticati na svoje domicilne vlade. U pogledu na austrij­ske manjine se to s današnje­ga gledišća čini iluzorno.

FUEN u prošlosti bila je kla­sična nevladina organizacija s jakimi političkimi podrška­mi sa strane južnotirolske, nimške i danske politike, a u minulih deset ljet i ruske politike. To se je pokazalo pred svim u pineznoj potpori. Ko­ruška ovde igra barem neku ulogu, Gradišće uopće ne. U gradišćanskoj politiki FUEN nije javna tema niti u bečkoj.

Dodatni problem se je pokazao u tom da zapadnjačke države imaju drugo razumivanje demokracije nego isto­čnjačke. To bi tribalo uzeti u obzir i tolerantno približiti!

Kategorije