Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub.
BEČ — Imamo dovoljno uzrokov da ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov prigodno obilježimo i u Hrvatskoj i pokažemo i bečkoj a pred svim i gradišćanskoj ali takaj i zagrebačkoj javnosti ča je to Društvo u svojem djelovanju, doduše kratkoga daha, značilo za gradišćanske Hrvate i hrvatske intelektualce i znanstvenike entuzijaste, iz zemlje matice, tridesetih ljet prošlog stoljeća, koji su se zauzimali za uspostavu i jačanje gradišćanskohrvatskih vezov“, rekao je prof. dr. Alojz Jembrih 11. oktobra na predavanju održanom u Hrvatskom centru u Beču na temu »80 godina od osnutka Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«.
Istakao je kako je Matica hrvatska, ka ovo ljeto obilježava 170. godišnjicu svojega utemeljenja sigurno ponosna ča spomenuto Društvo u istom ljetu slavi svoj 80. rodjendan, tim već ča je ideja o njegovom utemeljenju, kako je rekao, upravo „proklijala“ na sjednici održanoj u Matičini prostorija 2. marca 1932. ljeta.
„Ljeta 1929. utemeljeno je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, a u septembru 1932. u Zagrebu je osnovano Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata s ciljem da moralno i materijalno pomaže svoje sunarodnjake pristigle u 16. stoljeću na područje današnjega Gradišća i susjednih krajeva u očuvanju i razvoju svoje kulturne individualnosti, naročito u umjetničkom i znanstvenom pogledu“, rekao je Jembrih napomenuvši kako u Hrvatskoj kolaju različiti napisi o datumu i godini utemljenja zagrebačkoga Društva.
„Stoga sam otišao do Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu i pretražio sve zapisnike Matice Hrvatske iz toga vrimena, potrudivši se da najdem točan datum osnutka i da cijela stvar dobije prave koordinate“, rekao je ov poznati hrvatski filolog ki se na području kroatistike uglavnom bavi temami ke nisu istražene ili su nedovoljno istražene.
Dodao je kako cijeli red podatkov iz zapisnika s Osnivačke skupšćine na koj je dat i poseban osvrt na 400 ljet seobe gradišćanskih Hrvatov tr pravila i smirnice Društva ke su potpisali Rudolf Matz, dr. Velimir Deželić ml. i dr. Ivan Esih potvrdjuju da je Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu osnovano 11. rujna 1932. ljeta.
„Tu povijesnu dimenziju ku sam rasvitlio tribalo bi ovjekovječiti i objaviti u prigodnoj brošuri kako bi nadolazeće generacije imale točne podatke“, isticao je Jembrih. Napomenuo je da je zbog političkih (ne)prilik u tadašnjoj Hrvatskoj spomenuto Društvo ukinuto odlukom iz Beograda 13. maja 1933. ljeta.
Govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom ustvrdio je kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet, uglavnom prik privatnih kontaktov. Zapaženu ulogu su imali Ignac Horvat s gradišćanske i Mate Ujević s hrvatske strane. Uz društvene veze s Društvom prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu, postojale su i veze s Hrvatskim književnim društvom sv. Jeronima u Zagrebu, ko je 1930. ljeta objavilo Horvatovu zbirku gradišćanskih pripovitkov pod naslovom »Gradišćanke«.
„Bio je to prvi djelotvorni i vidljivi kontakt Ignaca Horvata s Zagrebom“, rekao je prof. Alojz Jembrih na bečkom skupu, ustvrdivši kako je potribno „točno znati ča se je dogadjalo u povijesti i na ti dogadjaji crpiti novu snagu za sadašnjost i budućnost“.
Član kuratorija Hrvatskoga centra u Beču Petar Tyran zahvalio je gostu iz Zagreba na, kako je istakao, zanimljivom i za gradišćanske Hrvate važnom povijesno-dokumentarnom predavanju.
(Snježana Herek)
