Hrvatski povijesni institut u Beču pod rukovodstvom dr. sc. Sanje Vulić (Hrvatski studiji, Sveučilišće Zagreb) je priredio drugi svoj medjunarodni interdisciplinarni znanstveni sastanak s radnim naslovom »Croatica Austro-Hungarica«. Šakica izabranih znanstvenikov iz Hrvatske, Ugarske i Austrije predstavilo je svoja najnovija istraživanja o „Hrvati na rubu odnosno izvan današnje Republike Hrvatske“. Znatan dio simpozija u sidišću Hrvatskoga povijesnoga instituta u bečkoj Canisiusgasse je bio posvećen i gradišćanskohrvatskim temam. Tako je na pr. Zorka Kinda-Berlaković referirala o razvitku jezika gradišćanskih Hrvatov početo od Klimpuškoga misala do Gramatike i Pravopisa. O filozofski tema Filipa Vezdina, gradišćanskohrvatskoga učenjaka i indologa je referirao Dubrovčan Ivica Martinović a Davor Piskač iz Zagreba o »Prestužnjaki«, zabranjenoj pjesmarici Mate Meršića Miloradića. Akademik Nikola Benčić pri ovom simpoziju govorio je o medjusobni odnosi gradišćanskih Hrvatov i matične zemlje.
BEČ — U Hrvatskom povijesnom institutu u Beču održavao se 9. i 10. rujna drugi po redu međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup »Croatica Austro-Hungarica«. Tema ovogodišnjega skupa su bili hrvatski tragovi na panonskom prostoru izvan granica današnje države Hrvatske. Skup je počeo na simboličan datum 9. rujna kada se smatra da se pred 517 godina, tj. 1493., dogodila Krbavska bitka, a poznato je da su velika iseljavanja Hrvata počela upravo poslije toga.
U znanstvenom dijelu programa sudjelovalo je 11 izlagača iz triju država: Austrije, Hrvatske i Mađarske.
Na početku skupa sudionike je pozdravila i uvodno slovo održala voditeljica Hrvatskoga povijesnoga instituta Hpi u Beču i predsjednica Organizacijskoga odbora dr. sc. Sanja Vulić iz Zagreba.
Od 11 izlaganja, čak se pet odnosilo na Hrvate koji su potomci sudionika iseljeničkoga vala koji se prije pola stoljeća kretao prema Donjoj Austriji, zapadnoj Ugarskoj, južnoj Moravskoj i današnjoj Slovačkoj. To je tematska cjelina prvoga dana. Izlaganja su bila podijeljena u dvije skupine, zavisno o tom jesu li sintetskoga tipa ili se odnose na pojedine osobe. U prvoj su skupini svoje sintetske referate držali akademik Nikola Benčić o uzajamnim odnosima gradišćanskih Hrvata i matične zemlje Hrvatske, dr. Andrea Zorka Kinda-Berlaković o jeziku te doc. dr. sc. Katarina Koprek o pučkim crkvenim jačkama. U drugoj je skupini dr. sc. Ivica Martinović referirao o filozofskim temama u Filipa Vezdina, a Davor Piskač o Miloradićevoj zbirki »Prestružnjaki«.
Dva su se referata odnosila na Hrvate u Bačkoj i općenito u današnjoj Srbiji. Prof dr. sc. Marijan Steiner govorio je o istraživanjima jačak u Bačkoj, a mr. sc. Sandra Cvikić o situaciji u kojoj danas živu Hrvati u Srbiji. Sanja Vulić referirala je o današnjem govoru Hrvata kajkavaca u Keči u Rumunjskoj, a prof. dr. sc. Ernest Barić iz Pečuha (Mađarska) o hrvatskim tragovima u toponimiji južnoga Zadunavlja. Iz istoga je grada došao i dr. Dinko Šokčević koji je i ovoga puta istražio kako su Mađari početkom 20. stoljeća doživljavali Hrvate.
Referat najmlađe sudionice skupa Tanje Brešan, iz Splita, uveo je sudionike u jednu novu temu o uporabi njemačkoga jezika na hrvatskom jugu, u Dalmaciji početkom 20. stoljeća, opet u okviru Austro-Ugarske Monarhije.
Rasprava na kraju znanstvenoga dijela skupa bila je živa i konstruktivna.
U kulturnom dijelu programa predstavljeno je nakladništvo Hrvata iz istočnoga Srijema. Zlatko Žužić, glavni tajnik Udruge protjeranih Hrvata iz istočnoga Srijema i urednik časopisa Zov Srijema predstavio je desetak knjiga srijemskih Hrvata. Sanja Vulić predstavila je roman »Svršetak vražjeg stoljeća« hrvatskoga književnika iz Srijema Vladimira Bošnjaka, te dijalekatni rječnik govora Golubinaca u Srijemu, autora Ilije Žarkovića.
U okviru znanstvenoga skupa bio je organiziran izlet u sjeverno Gradišće. Nikola Benčić pokazao je sudionicima skupa znamenitosti Željezna. U Cogrštofu je bio posebni program za muške sudionike skupa, a posebni za ženske sudionice. Muži su posjetili vinara Matu Klikovića i uživali u vinu, a žene su posjetile književnicu Anu Šoretić u njezinom domu. Gospa Šoretić i nje muž primili su goste jako rado i srdačno pogostili pa je vrime brzo proteklo. Sve su gošće htjele vidjeti i dostale su nje knjige.
Izlet je završio u krčmi Gregorić, uz srdačan razgovor s Jandrom i Ljubom Palatin, ali i mladim krčmarom Pavom juniorom Gregorićem. (uredn.)