Ča je dužnost škol?

Da bi se u jezičnoj zajednici povećao broj ljudi, ki govoru manjinski jezik, je potribno planirati učnju jezika (prisp. Sallabank 2011: 281). Pokidob da roditelji sve rjedje svoju dicu uču ma­njinske jezike, je dužnost škol, izravnati ta gubitak. Ali premalo je kvalificiranih učiteljev, ki bi mogli podučavati ugrožen jezik. Zato je potribna mudra investicija u izobrazbu učite­ljev. Jako važan je kontinuitet izobrazbe, i to od dičjih jaslic do sveučilišća.

Kako najeficijentnije podučavati manjinski jezik?

U mnogi dijeli svita se u većjezični regija pr­a­k­ticira podučavanje po planu imerzije. Rič „imerzija“ potiče iz latinskoga jezika i znači „namakanje“. U imerzij­ski pro­grami se dica u svi predmeti podučavaju na manjin­skom jeziku. U škola s imerzij­skim podučavanjem ne postoji predmet manjinskoga jezika. Namjesto toga se svi sadržaji dici posreduju na manjinskom jeziku. Razgovorni jezik nije samo u škola manjinski jezik, nego i u dičji jaslica i čuvarnica. Psiholingvistička istraživa­nja su pokazala, da je metoda imerzije spodobna pri­rodnom procesu učnje jezika. Dica pri ovoj metodi nisu preopterećena. U poslidnji deseti ljeti su u većjezični regija svita mnoge škole upeljale program imerzije. Mnogi pedagogi velu, da je to jedini način, kako škola dici more posredovati solidno zn­a­nje materinskoga jezika. Priru­č­nik „Immersion in der Grund­­schule“ (prisp. Kersten et al. 2009: 4) o imerziji veli, da se tako omogućuje opušćena, prirodna učnja jezika i da je to do sada najeficijentniji i naj­us­pje­šniji na­čin podučavati ma­njin­ski jezik. Generalna direkcija za interna politička područja Europske Unije prepo­ruča da države, u ki živu manjine, neka implementiraju sis­tem imerzije, da se ugroženi jeziki opet moru oživiti (pri­spo­dobi Directorate-General for Internal Policies 2013: 37).

Kako se podučava hrvatski u Gradišću

U gradišćanskohrvatski škola se hrvatski predmet podučava maksimalno nekoliko uri u tajednu, i to kot tudji, a ne kot materinski jezik. O kontinuitetu na svi obrazovni razina u dvojezičnom Gradišću ne mo­remo govoriti. To zasad nije niti predvidjeno.

Jezična kompetencija i učitelji

Kad manjine imaju peldodavan podučavni sistem kotno Velšani, Baski i Katalonci u Europi, su u pitanju pr­o­mišljeni ma­njin­sko­po­litički modeli. Svenek kad imaju prioritet jezične kompetencije govornikov, je način podučavanja velika tema: Koliko mjesta neka ma­njinski jezik ima u podučavanju? Po tom se uskladjuju podučavni plan i strategije podu­čavanja. Izvrsna izobrazba učitelj­stva je naj­važnija. Dvojezično podučavanje ima samo onda smisla, ako pripadnikom manjine otvara nove perspektive za poslovni žitak.

(Agnjica Csenar-Schuster)