Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću«, čija je gradja rasporedjena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvrimenu sliku stanja gradišćanskohrvatskoga jezičnoga blaga i dominantnih procesov u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskoga kulturnoga foruma sa sidišćem u Zagrebu. Recenzent ove izvorne znanstvene studije je renomirani stručnjak s područja dodirnoga jezikoslovlja sa Sveučilišća u Zagrebu prof. dr. sc. Velimir Piškorec.

Urednica knjige je Vesna Kukavica. Knjiga je izvrsna ekolingvistička monografija i se sastoji od osam poglavljev i rječnika germanizmov ki sadrži kih 1200 natuknic.

 

ZAGREB — Svečano predstavljanje knjige Aleksandre Ščukanec »Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću« (Hrvatska matica iseljenika, 2011, 432 str.) održat će se prigodom Medjunarodnoga dana materinskoga jezika 21. februara  (12.00) u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.

 

Knjiga Aleksandre Ščukanec pruža detaljan uvid u problematiku uticaja nimškoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektivov: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizmov autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenoga jezika (radijskih i televizijskih emisijov) uzela u obzir i jezik foruma tr internetskih blogov ki je blizak govorenomu jeziku. Na ta način iscrpno su obdjelani spomenuti sistemskolingvistički aspekti nimško-hrvatskoga jezičnoga dodira u Gradišću. Jezičnobiografski teksti, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovom istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije tr uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizmov, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive.

 

Imajući u vidu činjenicu da se u ovoj knjigi obdjeluje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, ka je tijekom već od pet stoljeć uspila očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali ka je iz ljeta u ljeto brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjam da se opišu ugroženi jeziki tr da se tako usmiri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njevoga očuvanja. U kontekstu istraživanja hrvatsko-nimških jezičnih dodirov rič je o vridnom doprinosu tomu relativno novom dodirnojezikoslovnom području i to poglavito stoga ča nimško-hrvatski dodiri u Gradišću nisu proučavani ni analizirani interdisciplinarnim pristupom kakov je priminjen u ovom istraživanju.

 

Vlastitim analitičkim instrumentarijem autorica je došla do novih spoznajev o sistemskolingvistički, sociolingvistički i jezičnobiografski fenomeni hrvatsko-nimških jezičnih dodirov u Gradišću. Iz svega navedenoga razvidno je da ova jezikoslovna monografija nije samo vridan doprinos korpusu akademskih tekstov o hrvatsko-nimški jezični dodiri, nego je i svojevrstan dijakronijski i sinkronijski impostiran panoptikum gradišćanskohrvatske problematike ki će s jednakim zanimanjem čitati i znanstveniki i laiki.

(Za Hmi: Nela Jurčević)

Kategorije

Slike