Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Službovao je u Velikom Petarštofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sveučilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tadašnjih zapadnougarskih i danas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Znanstveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vjerske članke u Crikvenom glasniku a piše i za Hrvatske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćanskom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).
KETELJ — Od 1975. ljeta do svojega umirovljenja 2000. ljeta je dr. Jandre Karall bio farnik Velikoga Petarštofa. Po tom je od 2010. do 2013. ljeta bio dušobrižnik na zemaljskoj bolnici u Borti, kade još i dandanas po potrebi služi hrvatske maše. Jubilar živi u mirovini u Ketelju i pomaže u fari u Stinjaki. Ljetos u marcu je dr. Jandre Karall komentirao napetu dušobrižničku situaciju u rodnoj mu fari Veliki Borištof. Kao farnik u južnogradišćanskom Bandolu (Weiden/Rechnitz) u Vlahiji je dao izgraditi kapelu u Parapatićevom Brigu, ka je posvećena hrvatskomu svecu Nikoli Taveliću. Uza to se je od 1963. ljeta, skupa s farnikom Franzom Eisnerom, dušobrižnički skrbio za Sabaru, ka je bila filijala Vincjeta. S 2009. lj. je Sabara po odluki ondašnjega biškupa dr. Pavla Ibyja pripojena k fari Bandol.
Dr. Jandre Karall je bio nadzornik za hrvatski vjeronauk u Gradišću i desetnik dekanata Rohunac. Zvana toga je podučavao vjeronauk na višoj tehničkoj školi u Pinkafelju, a bio je član Savjeta svećenikov i Pastoralnoga savjeta. Za svoje djelovanje je Jandre Karall primio »Časni znak zemlje Gradišće«.