9. 9. u 9 uri ljeta 1992. se je Dvojezična savezna gimnazija Borta svetačno otvorila. Ondašnji ministar za podučavanje dr. Rudolf Scholten je tada takaj bio u Borti. Isto tako nazoči su bili ondašnji zem. pogl. Karl Stix i zamjenik dr. Franz Sauerzopf. Skupa s drugom brojnom prominencijom se novorodjeno dite pokrstilo, i to u zgradi Glavne školi u Borti. Od ljeta 1992. do 1995. je škola bila smješćena u zgradi glavne škole (1994.-’95. su dva razredi bili prik ulice u školi za izučavanje zanatov). U sljedećem dir. mr. Martin Živković replicira minulih 20 ljet ove jedine dvojezične gimnazije u Gradišću.

 

BORTA — Općina Borta je pod peljanjem načelnika Michaela Rácza jako podupirala utemeljenje ove gimnazije. Zato je postojala obaveza, da općina Borta za prva tri ljeta stavi na raspolaganje smješćaj i cijelu opremu. Utemeljenjem naše škole se ispunio Članak 7 Državnoga ugovora iz 1955.  ljeta. Od ljeta 1995. smo smješćeni u prelipoj vlašćoj zgradi. Naša gimnazija je jedinstvena pojava, ka se ne more lako najti kade drugdir.
 

Veljek za dvi narodne grupe se našlo prebivališće u jednoj zgradi, naime za nimškougarsko i za nimško-hrvatsko odiljenje.

Ljeto za ljetom je rastao broj razredov, i to za dva. U prvom školskom ljetu smo imali ukupno 38 školaric i školarov. Sada ih je 248. Ljetos će jur 13. generacija polagati ispit zrelosti.

 

Cilji naše gimnazije: njegovanje narodnosnih jezikov, ugarskoga i hrvatskoga, na jako visokoj razini. Tako će se ispuniti zadaća, da se izgradu mosti u novu europsku zemlju Ugarsku i k budućemu kotrigu EU, Hrvatskoj. Trudimo se, da nudimo jako dobru gimnazijalnu izobrazbu, i to u svi predmeti. Temeljita izobrazba pruža apsolventom naše škole sve mogućnosti.
 

Ča željimo našoj gimnaziji k jubileju 20-ljetnoga postojanja, ča joj željimo za budućnost? I nadalje dobru izobrazbu za našu mladinu, da bi ona rješila izazove budućnosti. Neka naša gimnazija i nadalje ostane važan impuls u multikulturnom i većjezičnom južnom Gradišću sa svojim sjedišćem u Oberwartu/Felsőőru/Borti/ Erebati!
 

Državni ugovor iz 1955. ljeta. Koruški Slovenci su veljek otvorili svoju gimnaziju. Kod nas je to duralo 37 ljet. Zač?
 

Na svaki način se hrvatska gimnazija kanila utemeljiti jur u 60.-ti ljeti prošloga stoljeća. Oko 1968. ljeta se namjeravalo otvoriti ovakovu gimnaziju na jugu Gradišća.
 

Pripreme zato su jur bile jako zrele. Sve je bilo pripravno. Navodno je bilo jur dosta pretprijavov za ovu školu. Ali politika u krajnjem ipak to nije dopustila. Umjesto gimnazije na jugu Gradišća se je utemeljio razred s predmetom hrvatski u Gornji Šica. Ta pokušaj je po nekom vrimenu prestao.
 

Od 1987. ljeta su bile takorekuć predborbe za ovu našu gimnaziju, ke su se uz veliki angažman Hrvatskoga kulturnoga društva ostvarile 1991. ljeta. Bilo je dosta protivnikov pri osnivanju ove škole, nažalost i iz redov naših Hrvatic i Hrvatov. Ali naša gimnazija je to ipak preživila.
 

Naša hrvatska, odnosno hrvatsko-nimška gimnazija je u skupnoj zgradi s madjarsko-nimškom gimnazijom. U našem odjelu je oko 100 školarov. 8 ljet predmet hrvatski plus dvojezična nastava u drugi predmeti su donesli i svoje plode. Naši apsolventi su se o tom vrlo pozitivno izjasnili i u svetačnom spisu naše škole, koga smo izdali prilikom 20 ljet Dvojezična gimnazija Borta.
(Martin Živković, direktor gimnazije u Borti)