Svečevanje 70. jubileja Hr­vat­skoga akademskoga kluba (HAK) četvrtak, 6. decemb­ra je počelo s generalnom sje­d­nicom. Pri tom su odibrali st­u­denticu prehrane u prvom lje­tu Ve­ru Buranić iz Mjenova za novu predsjednicu kluba. 19-ljetna je naslijedila Vulkaprodrštofku Martinu Špira­nec, ka je jedno ljeto dugo bila predsjednica društva i je bila naslijedila Davora Frkata. O budući projekti je rekla nova predsjednica HAK-a, da se ka­ni zalagati za to, da dostanu „nove člane i da se mladina opet već interesira za djelova­nje u HAK-u i u drugi društvi narodnih grup“. V. Buranić je stupila pred tri miseci u HAK.

BEČ — „Laudatorica prilikom ovoga jubileja je bila mag. Marijana Grandić, ka je bila prva žena na čelu HAK-a i to od 1979. do 1981. S tim se je sada isključivo žensko pred­sjedničtvo HAK-a elegantno iz­vu­klo iz mogućega natezanja, gdo od brojnih starijih pred­sjednikov ili i već njih bi mog­l­o ili moralo govoriti ovom pri­likom. A bilo ih je nazoči nekoliko. No, Marijana Grandić je bila sigurno dobar potez, jer ona je ostavila jak pečat na toj dobi kada je bila direktno angažirana u gradišćanskohrvat­skoj manjinskoj politiki a se je i nadalje svenek bavila i manji­nami i ljudskimi pravi. To prijašnje generacije HAK-a nažalost nisu iskoristile. Ali je či­njenica da se HAKovske genera­cije jako brzo minjaju, s neko­liko iznimkov, i da zato čuda puti fali kontinuitet — koga ima npr. Hkd u Gradišću ili u novije Hrvatski centar u Beču.

Na svaki način je Marijana Grandić našla puno toga ča triba spomenuti i ča je hvale vridno u minulih 70 ljet HAK-a i je velikom simpatijom gledala vrlo mladi novi odbor HAK-a u koga se, naravno, jako za­ufa. Marijana Grandić je pred velikim brojem i zrelijih ali pred svim i mladjih ljudi, ki ju sigurno već ne poznaju, jasno naglasila da „mi gradišćanski Hrvati imamo ča za pokazati i za dati, i nam samim ali i Gradišću, Beču i Austriji. Mi smo dali i dajemo puno u dru­štvenom smislu, folkloru i politiki.“ Kao najvažnije kamenmedjaše uz ostale i u hrvat­skom pokretu uopće ali i djel­o­vanju HAK-a Marijana Grandić vidi: 

1. „Državni ugovor iz 1955. ljeta s Člankom 7 ki garantira manjinska prava autoh­tonim narodnim grupam u Au­striji, 
2. da se je u HAK-u kod post-68-merašev čuda ugodalo i se je napredovalo — i u pro­testu protiv npr. „posebne  bro­jidbe, rušenju dvojezičnih seo­skih tablic u Koruškoj i Zakon o narodni grupa 1976., 
3. solidarnost s koruškimi Slovenci a ne na zadnje i u demonstracija za naša prava, to je bila naša najpolitičnija dob, 
4. zalaganje za manjinska prava, za upeljanje hrvatskih emisijov na Orf-u, za hrvatski ods. dvojezične gimnazije, i bez HAK-a svega toga ne bi bilo, 
5. intenzivni kontakti s političkim vr­hom u Jugoslaviji i u sklopu sa SR Hrvatskom: karavane prijateljstva, jezični tečaji, zna­t­na financijska pomoć, gostovanje muzičkih grup iz juga u Gradiš­ću, 
6. HAK kao personalna rezerva za druga hrvat­ska društva; 
7. u 90-ljeti i HAK je prihvatio Narodnosno vije­će (Narodnosni savjet) pri Sa­veznom kancelarstvu) po lje­ta dugom odbijanju, 
8. angažman u MEN-u/ JEV-u; 
9. HAK mora dignuti sv­oj glas još ja­če protiv kseno­fobije i za čuva­nje ljudskih prav i mora se zala­gati za otvorene granice; 
10. že­ljim si npr. izlo­žbu »HAK u minulih 70 ljet«.“

M. Gra­ndić je apelira­la na mla­de da moraju u­čiti i zna­ti svoju povijest, da bi imali bu­duć­nost.  „Moramo se ba­viti tim ča je bi­lo, da bi razumi­li zač smo ta­mo došli, i do kamo smo došli. Ne vidim vizije i ra­do bi znala ka­ko je to sa škol­stvom u Beču. Nadalje moramo najti odgo­vo­re nato kako ide dalje i s tiskanimi mediji i kako se stoji s našimi sadržaji u nimški mediji?“ Jasna je bila Ma­rijana Grandić u pogledu na dvojezično škol­stvo u Gradišću rekavši „Toga nimamo“ a „Dvojezičnost u seli nije realizirana“.

Govoreći o početku HAK-a, Marijana Grandića je napom­e­nula, da se ovo studentsko dru­štvo bilo zamišljeno kao Hrvat­ski CV i s tim ciljem da se stv­o­ri mriža. Jasno je bilo potribo­vanje Marijane Grandić, da se mladi tribaju povezati sa starimi, da je potriban Think Tank da bi jedni doznali i zna­li već za druge i da bi napred­o­valo i čim već područjev.

Kako je Vera Buranić uz os­talo naglasila pri svečevanju, u budući miseci kanu nastaviti djelo na nekoliko projektov. Tako ćedu napraviti folder u formatu A5 o gradišćanski Hr­vati, ki će sadržavati najvažnije podatke o jeziku, povijesti i prava narodne grupe. Ov folder kanu razdiliti u čim već škol. Mlade HAKovke su skupa s dizajnerom i layouterom Nikolom Znaorom predstavile obnovljeni logo HAK-a, koga su dali otiskati i na majice, lajb­lje. Drugi veliki projekt je takozvani „Gradišćanskohrvat­ski bim“. Tramvajem od Wiener Linien se kanu voziti po Beču na kampuse i k sveučilišćam i informirati studente o narodni grupa. Ovakov neo­bičan projekt da bi mogao biti zanimljiv posebno za mlade ljude, ki išću ča novoga, je re­kla nova i mlada predsjednica HAK-a Vera Buranić. Angažman prik austrijskih granic ona vidi kao jako važan dio dje­lovanja, kako je to na primjer suradnja u Mladini europskih narodnosti (MEN). Tako su i pri poslidnjem jesenskom seminaru MEN-a u Požunu su­djelovali zastupniki HAK-a.

Na ovo slavlje HAK-a je do­šla i delegacija MEN-a na čelu s predsjednicom Giuannom Beeli, Retoromankom iz Švicarske, ka je naglasila da triba se zalagati i čuvati „multikulturnu i većjezičnu Europu s is­timi pravi za sve. Kao poklon je Veri Buranić predala „kulinarsko putovanje kroz Europu“; vrićicu s različnimi kulinarskimi specijalitet npr. Frizov, Sorbov, Slovencev, Talija­nov, Retoromanov i drugih.

Slavlje hakovcev uz odličnu svirku Paxov nastavilo se je do ranih jutarnjih ur — barem za najtvrdje i najjače med mladimi :-)

(uredn.)