Kljetu, 2021. ljeta, Gradi­š­će će veliko slaviti 100 ljet postojanja kao naj­mladja savezna zemlja tada nove Republike Austrije. U Ko­ruškoj jur ljetos slavu »100 ljet koruškoga narodnoga gl­a­sovanja“ pri čemu je stanovničtvo u tadašnjoj južnoj Koruškoj po raspadu Austro-Ugarske Monarhije — uz 80 posto nimškoga pred svim i 60 posto, dakle većinom slo­vensko — jasnom većinom od­lučilo da će južna Koruška ostati kod Austrije a ne da će se pripojiti tadašjnoj novostvorenoj kraljevini Slovencev, Hrvatov i Srbov (Shs), ča je pak kašnje, po najprvom po­ku­šajem kolaboracije s Tretim Reichom nastala komu­ni­sti­čka Jugoslavija.

Premda su tadašnje austrijske političke oblasti Slo­vencem u južnoj Koruškoj obećale sve da ćedu se poštivati i podupirati kultura i je­zik ovoga dijela stanovničtva — starijega na tom području od Nimcev — broj Slovenkov i Slovencev se je rapidno, mo­gli bi reći i katastrofalno sma­njio do dana današnjega.

Paralele Hrvatom i Hrvati­cam u Gradišću su očite. Broj hrvatskoga stanovničtva se je dramatično smanjio u minulih 99 ljet. U neki seli Hrvati u Austriji i Madjarskoj, Slo­vačkoj i Češkoj su uopće nestali. Pogledajmo na još jed­nu paralelu sa Slovenci u Ko­ruškoj. Na web-strani Koruškoga saveza borcev u otporu (Kab) — Dokumentacijski ar­hiv austrijskoga otpora (Döw) ovo društvo navodi kao des­no-ekstremnu organizaciju — piše sljedeće: „…narodno glasovanje je bilo odbijanje na­cionalizma i votum, odluka za jedinstvo regije s pripad­ni­ki nimških i vindiških Ko­rušcev“. Kao „vindišce“ nim­škogovoreći ljudi u Monarhiji su označavali sve one, ki nisu govorili nimški. „Ka­š­nje pak su nimško-nacionalni zna­nstveniki preuzeli ov pojam i su tim etablirali gru­pu, ka se je mogla ograditi od slovenske“. Iz lingvističk­o­ga gledišća vindiški nije poseban jezik, to je „slovenski, ali ka­ko je uobičajeno u dvojezični područji, svoj uticaj na ta jezik su ostavili i drugi jeziki, u ovom slučaju nimški“. „Vindišci su bili »bolji Slo­venci«, »nimškiji«. Drugi opet su dalje govorili slovenski, su se borili protiv nimške dom­i­nancije, kašnje protiv fašis­ti­čkoga naci-režima.

Redovito se naglašava od drugih i od nas samih, zato kad bolje ne zn­a­mo ili kad su nam tako rekli, da se situacija a tim i položaj Hrvatov u Gr­a­dišću ne dā prispodobiti sa Slovenci u Ko­ruškoj. A s p­o­gledom na političku povijest je to do (neke mjere) još i o­pravdano. Ali ako bacimo svit­lo na je­zik, onda nam se pokazuje zastrašujuća paralela. Ako u gornjem odlomku zaminimo vindiški s gradišćansko­hrvatski nam se otvaraju oči, ćemo u­viditi u ki smir se jur dugo krećemo, komu smo išli na lepak i kade će to završiti.

Sami Slovenci se boju, da je za nje jur skoro prekasno. A kod nas sigurno nije bolje!