Centar austrijskih narodnosti (CAN) u juliju o. ljeta je štartao parlamentarnu gra­djansku inicijativu s kom po­tribuju poboljšanje pravne situacije narodnih grup. U četvrtak, 5. septembra zastupniki CAN-a predsjednici Nacionalnoga vijeća (Parla­menta), Barbari Prammer, su predali potribnih 500 po­t­piskov. Hrvatsko kulturno društvo (HKD) je u Gradiš­ću pobralo kih 100 potpisov.

BEČ — Četvrtak, 5. se­p­te­m­bra je delegacija Centra austrijskih narodnosti pod pelja­njem mr. Marjana Pippa kao prvoga potpisivača parlamentarne inicijative gradjanov s konkretnimi predlogi za poboljšanje obrambe, zašćite na­r­odnih grup, predala je potrib­nih 500 potpisanih izjav o po­t­pori (Unterstützungserklärun­gen). Predali su to predsjednici Nacionalnoga vijeća dr. Bar­bari Prammer. Glavna poruka ove inicijative gradjanov je:

• usidrenje istih temeljnih prav za sve austrijske narodne grupe,
• da bi se konačno omogućilo uteme­ljenje udruženja samouprave (Selbstverwaltungskörperschaft) kao i
• stvaranje novoga Zakona o narodni grupa, ki se orijentira po medjunarodni standardi.

Kako je izjavio Marjan Pipp „već je nego opravdan, legitimiran zahtjev narodnih grup, da se stvori te­meljno ravno pra­­vo, odmireni oblik samouprave povezan s kulturnom au­to­no­mi­jom, ako nam je za­ista važno o­ču­va­nje ovoga pri­rod­no­ga ku­l­turnoga bogatstva naše zemlje“. Pipp je i oštro kritizirao da „o­d­laze­ća vlada je peljala sa­mo privi­d­ni dijalog (Scheindialog) sa za­stupniki narodnih grup i je sve djelatne kru­ge dopeljala do sa­držajnoga umiranja“.

Polag blagajnika HKD-a, pravnika mr. Jandre Palatina, ovom inicijativom želju dos­ti­gnuti da se odredjene odre­db­e implementiraju u ustavni za­kon. Inicijativa gradjanov će u dojdući dani biti na internetstranici austrijskoga Parlame­n­ta. Hrvatsko kulturno društvo apelira za daljnja podupiranja sa strane stanovničtva.

• Važna točka pri noveliranju Zakona o narodni grupa je ta­kaj i dv­ojezično podučavanje početo od čuvarnice prik obaveznih ča do viših škol.

CAN i u njemu zastupana društva i organizacije — sa strane gradišćanskih Hrvatov su to HKD-Gradišće i Hrvatski centar-Beč — potribuju da se svakako mora preminiti i defi­nicija dvojezične topografije.

Gradišćanski Hrvati, pred svim i Hrvatsko kulturno dru­štvo u Gradišću se jur dugo boru za poboljšanje pravnoga stanja narodne grupe. Oštre diskusije su počele 2011. ljeta pokusom noveliranja Zakona o narodni grupa iz 1976. ljeta. Nacrt novele većini u Austriji priznatih narodnih grup nije odgovarao. Zato je za pobolj­šanje pravnoga stanja narodnih grup u Austriji potribna nova novela. Nacrt novele Zakona o narodni grupa, koga je krajem protuliça bio predlo­žio državni sekretar, Jo­sef Ostermayer, većina manjinskih društav je odbila.

(uredn.)