Hrvatsko Narodnosno vijeće jednoglasno odlučilo potporu u borbi za rješenje za HN

Hrvatsko Narodnosno vije­će (hrvatski Savjet za narodnu grupu) pozvao je na svoju dr­u­gu sjednicu u ovom ljetu srijedu, 3. julija u prostorija S­­veznoga kancelarstva u Be­ču. 16 od 24 članov Vijeća se je odazvalo pozivu. Tim je dostignut potribni kvorum od dvi trećine članov i Vije­će je moglo odlučiti. Jednoglasna je bila odluka, da će Vijeće podupirati koncept Hr­vatskoga štamparskoga dru­štva o sridnjoročnom financiranju Hrvatskih novin. Hitno triba najti financijsko a pred svim i političko rje­še­nje po otpadanju „žive subvencije“. Gdo je kada odlu­čio ukidanje ovoga konstru­k­ta personalnoga podupira­nja djelovanja hrvatskih dru­štav nije čisto jasno. Društvo gra­dišćanskih Madjarov je svoju „živu subvenciju“ izgubilo jur pred mnogimi ljeti, jer nisu mogli najti nasljednika tada za sekretara Andreasa Szeberenyija. Hkd u Gradiš­ću je zgubio svoju „živu sub­venciju“ po naglom umirov­ljenju Mate Klikovića. Prezidij (SP) još ima svoju „ži­vu subvenciju“ Helmuta Zakalla načelnika u Cogr­štofu (SP), ali ka temelji na pla­n­skom mjestu u bivšem Zemaljskom školskom savje­tu i sada Obrazovnoj direkcije u Gradišću isto kao i „živa subvencija“ Hrvatske sekcije Pastoralnoga ureda pri Di­je­cezi Željezno, Agnji­ca Bubić.

BEČ — Jedna tema sas­tan­ka je bilo sridnjoročno fi­na­n­ciranje Hrvatskih novin po otpadanju takozvane „žive su­b­vencije“, dakle potom, kad HN već ne budu imale zajedno od države i zemlje plaćenoga glav­noga urednika. Kako je o Hr­vat­­­ski novina rekao predsjed­nik Vije­ća za hrvatsku narodnu grupu, Martin Ivan­čić „… sadašnji ministar Alexan­der Schallenberg je jur kao šef sekcije bio uvezan u pitanja na­rodnih grup. Tako da ga je bi­lo laglje uputiti u aktualna pita­nja i mu se nije moralo sve od početka novo predstaviti“.

Petar Tyran i Ivica Mikula su Schallenbergu i njegovim či­novnikom jur pri prijemu za­stupnikov svih šest Narodnih vijećev 14. junija o. lj. u Savez­nom kancelarstvu preda­li koncept za financiranje Hrvatskih novin i on je tada re­kao da če­ka sjednicu Narodnosnoga vijeća i će onda pokrenuti dalj­nje postupke. Kako su re­kli Martin Ivančić i potpred­sjed­nik Vijeća, Stanko Horvat, oni sada kanu pojti i Schallen­ber­gu i drugim ministrom da je u­poznaju s aktualnom situacijom odnosno problemi. Pritom će biti po mogućnosti uklju­čen i predsjednik Hštd-a Mikula.

Kako je Ivančić rekao za Hr­vatsku redakciju Orf-a Gradi­š­će ima utisak, da se je minis­tar Schallenberg objektivno i bez političkoga pritiska izrazio o različni pitanji. „On ne mora misliti na dojduće izbore i ko­mu da ča mora ili smi obećati“ a zato Ivančić misli, da je to i šansa za narodne grupe jer sa­da da bi se mogle na put spraviti neke mjere, ke bi onda po izbori u jesen, i ako se je formirala nova vlada, mo­­gle valja­ti i za novu vladu, bilo kako da će ova onda izgledati. Zato je Ivančić predložio još jedan sa­stanak s ministrom vanjskih poslov Schallenbergom, ki je nadležan za na­rodne grupe a isto tako i za me­dije.


„Od teritorijalnoga moramo dojti na individualni princip u pitanju školstva!“
Martin Ivančić


Najbitnija troja pitanja za Hrvate su polag predsjednika Ivančića i potpredsjenik Vije­ća Horvata subvencije. Svota subvencijov da se u prošlih 25 ljet nisu povišila, tako da dru­štva trpu pod napetom financijelnom situacijom; digitalnu platformu hrvatskih društav kao i skupni projekt hrvatske narodne grupe prilikom jubile­ja »100 ljet Gradišće«. 2021. ljeta; a predsjedniki i potpredsjedni­ki svih šest autohtonih narodnih grup su nedavno bili kod gradonačelnika Beča Ludwiga da pokušavaju riješiti otvorena pitanja školstva na manjinski je­ziki u Beču. Kako je za HN re­kao Iva­ničić, Ludwig je najavio da ćedu se stručnjaki u Gr­a­du baviti ovim pitanjem. Ovde je Ivančiću cilj da se napusti te­ritorijalni i prelazi na individu­alni princip — dakle da svaki ima pravo na hrvatsko pod­uča­vanje, bilo kade živi.

Ivančić i Horvat sada kani početi lobirati i kontaktirati mi­nistre, ki su nadležni za ma­nj­i­ne i za školstvo ali i sve pred­sjednike političkih klubov, jer su potribne već subvencije za manjine i da bi se to riješilo i u zakonu, tako Martin Ivančić.

Predsjednik Hštd-a Mikula je naglasio da je za HN po­trib­no rješenju jur od 1. 1. 2020. ljeta, da bi se moglo djelovati s pogledom na budućnost ure­djivanja HN, ke ćedu i nadalje biti glavno — ali ne samo —djelovanje Hštd-a.

Kako je rekao Mikula, to bi bilo prekasno, jer bi za dojdu­će ljeto tribali dodatnih 50.000 eurov za školovanje novoga u­rednika. Mogući pinezni zviranjak bi mogao biti lonac za jubilej »100 ljet Gradišće«, predlaže predsjednik Hštd-a mag. Ivica Mikula.

(uredn.)