Književni kritičar, pjesnik, prevoditelj, povjesničar i hrvatski diplomat kao i velik prijatelj hrvatskih manjin, Djuro Vidmarović je 1. aprila svečevao svoj 65. rodjendan. Vidmarović se jur 40 ljet dugo (od 1972. ljeta početo) bavi književnošću. Proučava povijest i književno dobro hrvatskih narodnih manjin izvan Hrvatske.
ZAGREB — Djuro Vidmarović rodio se je 1. travnja/aprila 1947. u selu Piljenice, u općini Lipovljani. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Kutini, a studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani steče magistarsku titulu. 20 ljet dugo je djelao kao sridnjoškolski profesor u Kninu, Varaždinu i Zagrebu.
1990. ljeta je izabran za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Tu dužnost je izvršavao dva mandate dugo. Od 1995. do 1999. ljeta je bio izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Hrvatske u Kijevu u Ukrajini. 2002. ljeta se dragovoljno povuče iz diplomacije i projde u mirovinu, da se more već posvetiti književnosti.
Napisao je nekoliko sto prikazov, člankov i studijov, ke je publicirao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Ugarskoj, Austriji i Izraelu. Mnogi ti prikazi su izašli i u posebni izdanji. Tako je na primjer 1996. ljeta izašla knjiga »Gradišćanskohrvatske teme«. U njoj je otiskano 25 Vidmarovićevih prikazov o gradišćanskohrvatskoj književnosti. Početo od Mate Meršića Miloradića — o njemu je izdao i posebnu knjigu s naslovom »Hrvat u Gradišću« — prik Ivana Horvata, čije pjesme je spasio, uredio i pripravio za tisak, do prikazov o gradišćanski Hrvati u književnosti matičnoga naroda. Uz gradišćanskohrvatske teme je Vidmarović izdao knjigu s naslovom »Teme o Hrvatima u Mađarskoj«, »Hrvatsko-židovske teme«, »Ukrajinsko-hrvatske teme«, a napisao je i knjigu o »Hrvati Boke Kotorske kroz povijest«.
Djuro Vidmarović napisao je i bezbroj predgovorov i recenzijov za knjige, tako na primjer i predgovor za zbirku pjesam Herberta Gassnera »Ledolomac«. Uredio je i knjigu »Pjesništvo gradišćanskih Hrvata = Poemaro de Burglandaj Kroatoj«, u koj su otiskane pjesme po hrvatsku i esperanto.
Spodobne knjige su izašle i o pjesništvu Hrvatov u Ugarskoj, Rumunjskoj i u Molisi. Djuro Vidmarović si je stekao ime i kao prevoditelj iz ukrajinskoga, ruskoga i slovenskoga. Od lani početo je Djuro Vidmarović urednik književnoga časopisa Marulić.
Uz sve svoje književno, recenzijsko i uredjivačko djelo je Djuro Vidmarović stupio na javnost i kao pjesnik. Izašlo mu je do sada šest zbirkov pjesam. O njemu piše jedan kritičar da je legenda. On da je običan, a u isto vrime velik človik, domoljuban, moralan i skroman. Tako samozatajnih, plodonosnih, vridnih i marljivih Hrvatov kakov je Djuro Vidmarović da je malo.
(a.g.č.)