U Hrvatskom Jandrofu su se opet spomenuli stare tradicije hrvatskoga kazališća u zimski miseci. Na jednu stranu je to dobrodošla zabava ljudem, iako zima jur dugo nije ta dosadni i škuri čas ljeta u kom pred svim seljačko stanovničtvo nije imalo toliko posla i je mogla uživati i u hrvatski seoski kazališći. Na drugu stranu je hrvatska „teata“ znak još uvijek žive kulture, u ovom hrvatske, i je dobrodošla alternativa muziki u naši seli pretežnoj tamburaškoj glazbi. Jandrofci su pod peljanjem režisera Brana Wolfa zavježbali dva šalne skeče a jednoga su zavježbali „hrabri“ Čunovci. Po jedan je iz pera Klare Wolf i Joška Weidingera, a jednoga su prepisali iz starih Hrvatskih novin.

 

HRVATSKI JANDROF/ ČUNOVO — Na Štefanju su glumci iz Jandrofa i Čunova nastupili u domu kulture u Jandrofu a na Tri kralje, nedilju, 6. januara u domu kulture u Čunovu. U Čunovo je bio došao i hrvatski veleposlanik u Slovačkoj Jakša Muljačić s obitelj kao i nova savjetnica Ankica Vlašić, a po sebi se razumi, da je svoje Jandrofce u Čunovo otpratio i predsjednik Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj inž. Rado Janković. Bio je došao i Štefan Kožka, nestor manjinskoga amaterskoga kazališća u Slovačkoj.
U Jandrofu su u pauzi predstave nastupili dičji ansambl Ljuljanka i Tamburica Konjic. Kako je pred predstavom naglasio režiser Brao Wolf „budite tolerantni prema našim glumcem ako im se ča ne skrota tako kot bi si željili. Nastupaju prviput a za naštudiranje jigre nije bilo preveć vrimena.“

 

U prvom skeču (autorica je član jandrofskoga Hkd-a Klara Wolf) »Susret po ljeti« je se i kao glumica predstavila sama autorica i Štefe Janković. U ovom skeču ona glumi Čunovku a Štefe Filešca. Ona je ugradila i stvarne dogodjaje tako i u vezi s Melodijom, ka je desetljeća dugo smila putovati prik granice u Austriji i onde zabvaljala goste na bali i piri i ku autorica naziva „štrici banda“, ali i fiktivnu gradnju, za ku je pravoda crpala iz realnosti i svakidanjega života u selu. Ispreplela je u svojem skeču ne samo Čunovo i Jandrof, nego i Filež, Bijelo Selo, Med Brodi (Engeravu), a na kraju još i Budimpeštu. Štefe je naime bio većkrat oženjen, ali nije imao sriće sa ženami. To je nanjušila Klara i si ga je kanila zloviti, jer ni ona već nije bila mlada divojka.

 

Drugi skeč »Gumi servis« od Joška Weidingera su predstavili „hrabri Čunovci“ Mare Broz i Jive Kaušić. Dolazi žena s ulice u policijsku postaju i prosi policajca za pomoć jer joj je i nje mužu u gustom prometu vani na cesti pukla guma. Ta jezični nedostatka odnosno kriva interpretacija je peljala do znatnoga sadržajnoga nesporazuma. Dokle se je to pak razvezalo Jive i Marika su mogli pokazati svoj glumački talent na pozornici.
U tretom i zadnjem skeču »Božićni objed« predstavili su Marija Višpel i Lujč Jaković kako dva po ljeti jur zreliji hižni drugi na Božić sidu za stolom da bi objedvali, dokle on nju pošalje u pljunicu po vino. Ali se ispostavi da je ta mala bačvica jur prazna — a on još svenek taji da bi sām bio spio  to vino. U ovom kratkom hrvatskom igrokazu seljačkoga života koč prlje se i kaže sva lukavost i zvitost ljudi, moglo bi i reći, kako su bili ljudi i svojčas zrizani.

 

Vidi se i čuje, da je ovo po datumu nastanka vrlo mlada amaterska kazaližna zajednica — a ovu inicijativu ne moremo dosta pohvaliti, jer s malo strpljenja i vrsnimi redateljskimi pothvati mogao bi se iz ovoga roditi kazališni ansambl opet i med gradišćanskimi Hrvati u Slovačkoj.      

 

(uredn.)

 

>> Galerija