Drugoga dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, članice i člani Savjeta raspravljali su o konkretni otvoreni pitanji i tema ke su ključne za unapredjenje odnosev RH s Hrvati izvan RH. Tako je iz­med ostaloga razgovarano o mogućnosti olakšavanja postu­pka sticanja hrvatskoga dr­žavljanstva. Naime, za­klju­če­no je kako ta proces, posebice za pripadnike hrvat­sko­ga naroda 2., 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenikov, predstavlja kompliciranu pr­o­ceduru ka, pri tom, često i predugo dura. U cilju rješavanja toga problema, osnovana je djelatna skupina ka će prve prijedloge donesti do protulića ovoga ljeta.

ZAGREB — Razgovaralo se je i o mogućnosti olakšavanja biračkoga prava Hrvatov izvan RH tr je u sklopu toga, najav­ljeno i izdjelanje Registra Hrvatov izvan RH ki, bi u dugo­ročnoj perspektivi, otvorio i mogućnost dopisnoga glasovanja. Člani Savjeta su se slo­žili kako je očuvanje i njegov­a­nje hrvatskoga identiteta jedan od najvažnijih ciljev i aktivno­sti ke se stavljaju pred Vladu RH ali i pred hrvatske zajednice, posebice one u prikoc­e­anski zemlja. U tom smislu, člani Savjeta su pozdravili otvaranje lektorata u Rumunj­skoj, najavu otvaranja lektora­ta u Čileu, osiguravanje upisnih kvotov za studij u RH za pripadnike hrvatskoga naroda ko živi izvan granic RH, omogućavanje besplatnoga on line učenja hrvatskoga jezika kao i druge aktivnosti resornih institucijov ke se provodu u po­slidnje vrime.

Kazimir Bačić, glavni ravna­telj Hrt -a predstavio je plane i aktivnosti Hrt-a ki ćedu slu­žiti boljoj informiranosti Hrvatov izvan RH, kanal Hrt 5, ki će biti dostupan bez nakna­de tr je najavio ponovno otvaranje dopisničtava u Mostaru i Sarajevu.

Člani Savjeta su razgova­rali i o problemu dvostrukoga oporezivanja mirovin, mogućnosti investiranja u RH. Za­ključeno je kako je danas položaj Hrvatov u BiH, uvjetovan političkimi, društvenimi i socijalnimi okolnosti, jedan od najtežih tr da će poseban fo­kus djela Savjeta biti posve­ćen upravo pronalaženju mogućnosti da se isti minja.

Ivan Grbešić, novoimenovani predsjednik Savjeta izrazio je uvjerenje kako će novi sa­ziv Savjeta donositi konstruktivne prijedloge. „Od svih nas — i u RH i izvan RH — se očekuju rezultati. Postoji puno prostora i potencijala za unapredje­nje suradnje. Posebice kad je u pitanju umrižavanje podu­zetnikov i gospodarstvenikov hrvatskoga porijekla diljem svi­ta „Nužno je poticati i njev interes za ulaganje u Hrvat­skoj“ — naglasio je Grbešić i dodao kako je Savjet odnosno Hrvati izvan RH konačno povezani i zaista moru za­jed­ni­čki djelati na kreiranju proje­k­tov boljega povezivanja domo­vinske i iseljene Hrvatske.

Na početku drugoga dana ra­da Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, Zvonko Milas, državni tajnik predstavio je a­k­tivnosti i rezultate rada Središ­njega državnoga ureda za Hrvate izvan RH.

Takaj su državni tajnik Mi­las, Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika, predsjednik Savjeta Ivan Grbešić i potpre­d­sjedniki Miljana Glamuzina, Ruža Studer Babić, Ivan Gu­gan i Luka Budak, prije po­čet­ka drugoga dana sjednice Savjeta položili cvijeće i zapalili sviće na grobu prvoga pred­sjed­nika RH dr. Franje Tuđmana.

2. saziv Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH održan od 18. do 19. decembra u Zagrebu. Savjet činu predstavniki hrvatskih zajednic iz cijeloga svita, ki zajedno s predstavniki državnih tijel i institucijov, Katoličanske crikve i organi­z­a­cijov civilnoga društva u Hrvatskoj imaju zadaću pomaga­ti hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan RH. Člani Savjeta iz re­dov pripadnikov Hrvatov iz­van RH su predstavniki udrugov, organizacijov i institucijov Hrvatov izvan RH. To su osobe ke su uvažene u sredina u ki živu i su angažirane.

(ur.)