Od televizijskoga nastupa do zagrebačkoga suda i medjunarodne granične arbitraže. O hrvatsko-slovenskoj graničnoj kauzi kao uzroku svoje ostavke veli Sanader: „Nisam htio pristati na ucjenu ka je dolazila iz Slovenije i nekih iz Europe. O tom ću pisati u svojoj knjigi, ne željim ničim ugroziti ulazak. Nisam htio pristati na ono ča je pristala Jadranka Kosor u sporazumu s Pahorom. To je ,junction’, poveznica a to nisam htio povezati. Ufam se da na osnovu toga Hrvatska neće ostati bez dijela mora, ods. nacionalnoga teritorija. (I ne .../to nije magla ka skriva pravi uzrok odlaska).

 

„Ne, to pitanje više nigdo ne postavlja dok ne dojde rješenje arbitraže, pa ćemo onda viditi. Sad opet Slovenija želji ratifikaciju uvjetovati ucjenami.“

 

ZAGREB — Ovde se mora reći da junction nije samo „poveznica“ nego da more imati i druga značenja, a pogotovo da se i u pravu morja ta rič more različno protumačiti. Velika hrvatska „pobjeda“ premijerke Jadranke Kosor bila je i sama medjunarodna arbitraža o koj Slovenija prije toga nije htila ni čuti. Riziko se je za Hrvatsku jur isplatio, jer je dobila pristup EU, a kao članica EU bit će sa Slovenijom u daljnji pregovori na visini očiju.

 
U okviru medjunarodnoga prava (morja) moremo računati na svaku vrstu rabulistike i na solomunska rješenja, tj. da bude vuk sit, a koza cijela. Jedno od rješenja će morebi biti i modificirano pravo prolaska – right of passage.
 
Kroz Jadran peljaju plovni puti (Schiffahrtswege), a u ovom slučaju se radi o glavnom (sridnjem, tj. kroz sredinu Jadrana) putu Otrantska vrata – Kopar ili o istočnom plovnom putu ki ide uz obalu i otoke istočnoga Jadrana. U Tršćanskom zalivu jedan (istočni) smir pelja u slovenske luke i prema Trstu, a drugi (zapadni) smir pelja iz tih lukov. Hrvatska more Sloveniji dati npr. privilegirano pravo prolaska kroz spomenute plovne pute u svojem dijelu Tršćanskoga zaliva. Tada bi junction(s) bile polazne točke plovnih putev, a privilegiranost bi se sastojala u tretmanu brodov pod slovenskom zastavom — kao da se radi o „državni brodi“.
(Josip Seršić)

Kategorije

Slike