Pred svim i u manjski krugi u Austriji a tim i u gradišća­n­skohrvatski krugi dobro po­znata i cijenjena muzikologi­nja sveuč. prof. dr. Uši Hemetek je dobitnica »Wittgen­steinove nagrade« za 2018. ljeto. Ovo odlikovanje Mi­ni­star­stva znanosti će dostati za nje istraživačko djelo o muziki manjin i o ulogi muzike za stvaranje identiteta. Hemetek se je bavila uz os­talo i narodnom muzikom gradišćanskih Hrvatov a ka­snije intezivno i Romov. Nagrada je dotirana s 1,4 milijuni E i je tim najviša nagra­da za podupiranje znanosti u Austriji. Uši Hemetek (61) ovimi pinezi predvidja urediti istraživački centar za istra­živanje manjin u etnomuzikologiji na Sveučilišću za muziku i umjetnost u Beču. 

BEČ — za laike je relativno pristupačno istraživanje o na­­rodnoj muziki i tehnologiji m­u­zike Ursule Hemetek. Nje sp­e­cijalno područje je muzika (na­rodnih) manjin, tako npr. ja­čke Romov i Lovarov, a u svo­joj disertaciji se je bavila pirov­nimi (svadbenimi) hrvatskimi jačkami na Stinjaki. Prilikom 60. rodjendana Ursule Hemetek 2016. ljeta su izdali — po ideji Marka Kölbla — CD s nje tonskimi snimkami jačak Ro­mov, Židovov, Bošnjakov, Tu­r­kov i gradišćanskih Hrvatov, uz vrlo opširnu knjižicu o sadržaju jakač i CD-jke »Feldfor­schung zur Musik von Minder­heiten« (Tondukumente zur Volksmusik in Österreich, Vol. 8).

Ursula Hemetek je profesorica na Institutu za istraživanje narodne muzike i etnomuzik­o­logije u Beču. 1987. ljeta je pr­o­movirala s djelom o pirovni jačka u Stinjaki a posebno se je i posvetila Ruži Nikolić-Lakatos i ne jačkam Lovarov. U 2017. je Hemetek nastala gen. tajnica Medjunarodnoga vije­ća za tradicionalnu muziku (Ictm), to je najvažnija medju­narodna organizacija za etnomuzikologiju.

Ljetošnju »Wittgensteinovu nagradu« će uz Ursulu Hemetek dostati i matematičar Her­bert Edelsbrunner, suosnivač kompjutorske topologije.

(ur.)