Petar Tyran

Vrlo zanimljiva priredba u spomen 100. obljetni­ce od konca Prvoga svit­sko­ga boja odnosno od rodjenja Prve Republike Austrije 1918. ljeta, na ku je subotu bilo p­o­zvalo Likud (Literarno i kul­turno dr­uštvo) u Filežu, je da­la ba­rem kratke odgovore na mno­ga pitanja ali ujedno i o­t­vorila mnoga pitanja na ka bi znam­da u Filežu još mogli ba­rem dijelom najti odgovora.

Da je Filež, su Filešci polag organizatora ove priredbe s naslovom »100 ljet Re­­publika Austrija« svoj dio doprinesli sudbini a tim i povijesti ove današnje Austrije, je jedna po­ruka. Druga je nje­gova osobna poruka kako „je Austrija dobra, odlična zemlja, ku si tribamo obdržati“. Wolfgang Maderthaner, gen. dir. Austrijskoga državnoga arhiva je citirao Franza (Andréa) Hel­lera, ki je rekao po smislu da su „Austrijanci u lutriji za na­j­bolje mjesto kade bi se bili mogli roditi, izvukli prvu nagradu“. Tim da su Filešci ima­li kaštel i grofovsku obitelj i grofovsku gospošćinu, mno­gi od njih još dandanas imaju malo drugačiji, pozitivniji p­o­gled na plemstvo ili točnije rečeno na grofe.

Mladi povijesničar i sin se­­la Mihael Schreiber je — uz ostale predavače i svidoke po­vijesti — bio vrlo obogaćanje za brojnu publiku. Dao je ne­ke važne odgovore a otvorio još dodatna pitanja, na ke će znamda, ako bude dosta hra­bar i neodvisan, mogao dati odgovor. Da je Filež na po­četku Prve Republike bio sk­o­ro čisto hrvatski — kade su nek ti časi! — je jedna stvar. Da su 1938. ljeta sa 100 % glasali za Anschluss je druga stvar (pri čemu naravno ne triba još dodatno naglasiti da se je to dogodilo pod priti­s­kom nacionalsocijalističke naj­prvo ilegalne a odna vrlo ja­ke nacinalsocijalističke ćeli­je u Filežu. Da su ilegalci bili organizirani u Filežu se je sada po prvi put tako jasno dočulo od Mihaela Schreibe­ra, isto i to da su Filešci šmu­gljali Židove prik granice iz Austrije u Ugarsku i da to ni­su činili kao borci u otporu nego za pineze. Prvak med ovimi šmugljari je bio Franc Meršić kako je široj javnosti sada potvrdjeno i od povjesničara a isto tako da je otac Mate Szauera je spao zbog toga kada je šmugljao Židove prik granice. Ovde je za mladoga povjesničara vjerojatno još čuda čega za otkriti, a Gra­dišćansko društvo za istraživanje, kade je Mihael Schrei­ber zaposlen mogli bi još pu­­no toga objaviti, ča je da­nas još u škurini ili se je na­mjer­no ostavilo u škurini.

Iako još nije zaboravljeno, ipak je ov sadašnji jubilej opet ponova prilika da bi se poka­zalo na to da ni Filešci 1918. a kašnje 1921. ljeta nisu tako jasno glasali za Austriju, jer su onda imali druge, pred svim gospodarske interese, za ke im je već Ugarska a ma­nje Austrija bila garant da ćedu im se ispuniti ti interesi.

Zanimljivo povidanje Jo­ška Gregori­ća o Bleiburgu je nažalost pr­erano završilo.

Kategorije