Božićno vrime je čemerno, da bi se započeo dijet. Ali ono je predestinirano za promjene, i tjelovne. Človik, ki je jur duže vrimena ne­zadovoljan sa svojim tjelovnim profilom, zvećega nenadijano iskusi da je „kabao pun“. To more pro­uzrokovati sfaljivanje duška, kad hodi po štiga ili recimo bedav komentar neke kolegice u vezi s debelinom. To ne triba ve­ljek biti uzrok za zbantovanje, nego im­petus za promjenu, da je konačno skradnja dob za mlednenje.

 

Naše tijelo si je zaslužilo, da dobro zahadjamo s njim. Mnoga ljeta nas je vjerno nosilo kroz žitak. Mogli bi mu ljubezno reći: „Nastalo si preteško. Doba je, da skupno ne­što poduzamemo. Bit ćemo pritom uspješni.“ Polovicu nepotribnih kalorijov ne pojimo pri objedi i gošćina, nego usput. Zato je važno računati izvan obrokov (Mahlzeiten), koliko kusićev poharaja smo pojili i ocijeniti koliko hrane je to bilo. Tako ćemo polako naučiti se, ča je još podnošljivo i zdravo i ča je apsolutni višak. Male porcije kot u gurmanskom restoranu su ukusne i preporučljive. Ako smo pozvani u restoran, nismo nekultivirani, ako ostavimo u pladnju ono, ča bi nam preveć natrpalo želudac. Kontraproduktivno je misliti, kako drugdir na svitu ljudi moraju gladiti i da se dostoji zmazati cio pladanj. Upravo takovi pogledi su bili uzrok za to, da smo si prisvojili salo, ko sada teško nosimo kroz žitak. Gdo se kani riješiti onih kil, kih po indeksu tjelovne mase (BMI = Body Mass Index) ima preveć, on mora napustiti svoje stare navade. Čim se oslobodi starih navadov, će se osloboditi i viška kilogramov.

 

Najgorje kalorijske bombe su mali dodatki kavi, masna predjila i sve one slatke malenkosti skraja. Bolje je pi­ti nezasladjen aromatičan čaj, ki odstranjuje apetit na slatkarije. Dobro je izostaviti vičeru, ako je moguće, ali nije dobro gladiti. Logika, da se mlijedni čim već, čim manje se ji, ne štima. Ako tijelo ne opskrbimo s dovolj­no hrane, ono minja svoj metabolizam (Stoffwechsel) i poči­nje bolje iskorišćavati hranu. Zato nije idealno jisti manje nego 1.200 kcal na dan. Ne­ophodno je gibati se. Svaki dan baviti se športom je visok cilj, ki ali nije realističan. Umjesto toga je eficijentnije, integrirati gi­banje u svakidanji žitak. Hoditi po štiga umjesto pritisnuti gumbu u liftu, za vrime šetnje obavljati telefonate, parkirati auto 10 minut udaljeno od cilja, su samo tri tanači, ka­ko integrirati gibanje u svakidanji žitak.

 

Nagraditi se po teškom da­nu s osebito zdravim jilom, je milina za organizam. Imati kot pretkip perfektno tijelo nekoga stara je istotako kontraproduktivno kot nagraditi se slatkarijami. Promiji imaju privatne trenere, kozme­tičke kirurge, a ako i to nije dost, fotografi sa svimi triki kaširaju masne blazinkice.

(Agnjica Schuster)

Kategorije