Kako sada i u budućnosti dalje? To se u ovi dani i tajedni mnogo gdo pita ali nima pravi odgovor. A gdo bi jur mogao prorokovati budućnost? Ova koronakriza nam je pokazala, da cijelo jato znanstvenikov i statističarov dan za danom računa na mogućoj krivulji (Kurve) kako će se razviti broj zaraženih, obetežanih, onih ki tribaju intenzivnu njegu — a nažalost i broj umrlih. Uglavnom na temelju toga su političari ocijenili ča triba činiti, kakove mjere triba poduzeti, ča kada kako odrediti, da ovi zgora imenovani broji ne bi eksplodirali, kako su npr. u Italiji, Španjolskoj a sada i strašno u američkom New Yorku ili u Ontariju, Kanadi.
Jako je teško prorokovati kako dugo će ovo sve još durati. Jedni stručnjaki velu, da se moramo čuvati zaraze, infekcije, drugi nam poručuju da barem 60-70 posto ukupnoga stanovničtva mora biti zaraženo (zovu to infekciju črede/Herdeninfektion) da bi se virus mogao ugušiti. Gdo se je valjao, kladio da ćedu se europske granice (dijelom još i hermetički) zatvoriti, vjerojatno je sada jako bogat. Iako su dalekovidni to mogli s nekom sigurnošću predvidjati, samo nisu točno znali kada. Sada se nijedan ne fućka za drugoga. Svaki je sām sebi najbliži i su uvjereni, da sa zatvaranjem granice nećedu pustiti virus u svoju zemlju. Ako im je laglje neka nek i nadalje tako vjeruju i mislu. Teški su časi, jako teški!
A kako ćemo mi dalje, kako ćemo s Hrvatskimi novinami? Orf je skoro sve svoje ljude poslao domom. Studio u Željeznu je zatvoren, a u njem je samo šakica ljudi, ki onde djelaju a moraju dva tajedne ostati u izolaciji, dokle dojde zamjena. Mi u uredu HN to nismo tribali, jer smo tako mali, da je u uredu vjerojatno sigurnije nego kade vani ili u trgovini. U pogledu na poslovanje, nas ova kriza nije bacila iz reda. Jur dugo djelamo i iz doma, imamo jur dugo i „home office“. Ali ne kad se bojimo ureda u Željeznu, nego kad se puno toga ne dā napraviti u uredskom vrimenu, u oficijelnom djelatnom vrimenu. To nam je sada velika prednost, jer moremo i nadalje djelati bez većih problemov. Povezani smo medjusobno i komuniciramo i direktno i putem mriže.
Dokle su druge novine u našoj „ligi“ išli ili u pauzu ili na duže vrimenske razmake izlaženja (vidi 13. str.), HN su si, do sada, mogle pridržati tajedno izdanje. To i zato, jer pišemo ne smao domaće glase i samo o tom ča se dogadja po seli i priredbe onde (čega sada nima), nego, polag karaktera npr. dnevnih novin, pokrivamo i druge teme, kao npr. reportaže, izvješćaje, komentare i dr. To činimo u uvjerenju da bez obzira na ovu koronakrizu i neku drugu tešku krizu — u HN na hrvatskom jeziku po mogućnosti moramo pokrivati sva područja, da bi čuvali socijalnu funkciju nešega jezika.