Zbog čega neka prodavamo jezik?

Projdući put smo tvrdili da je jezik produkt kotno parfem. To znači, da se jezik more prodavati kot se more prodavati parfem. Pritom je važno do­znati interese kupcev. Ako interesi nisu poznati, produkt ne more biti adekvatno skrojen za ciljnu grupu. Produkt naime mora zbuditi po­zi­tiv­ne asocijacije kod kupca, a zato moramo probuditi atraktivitet pro­dukta. To znači, da moramo kod kupca izazvati že­lju, da se kani učiti jezik. Prodat ćemo na kraju samo on produkt, ki je perfektno pogodio potriboće konzumenta.

Ko­risnik produkta „jezik“ mora oćutiti že­lju za učnjom jezika. Tako kot se s parfemom, ki se lansira na tržišće, moru as­o­cirati romantične ćuti i lipota, tako se s jezikom moru posredovati prednosti za onoga, ki se neka uči jezik: Govornik jezika će profitirati od jezičnoga znanja, ar je jezik lukrativan (Baker/Prys Jones 1998: 223).

AIDA je program

„A“ znači „attention“, a to je pažnja. Prva zadaća reklame, ka se temelji na modelu AIDA je, izazivati pažnju kupca. „I“ za „interest“ signalizira interes, da bi se pažnja, kupca intenzivirala i da bi se on zaistinu počeo interesirati za produkt „jezik“. „D“ formule AIDA upozorava na „desire“. Desire u engleskom jeziku znači poželjenje interesiranoga kupca, da si pri­svoji reklamirani produkt.

Završna slova „A“ dokumentira „action“ i znači da će kupac poduzeti inicijativu i nastati aktivan.

Model AIDA je uspješan, ako se je ugodalo animirati konzumenta, da si kupi produkt, da bi si zadovoljio potriboće. AIDA prin­cip je baza marketinga.

Za kampanju je potribna vo­lja države Austrije

Do sada u pogledu na populariziranje gradišćanskohrvatsk­o­ga jezika država Austrija nije poduzela nikarkove mjere, s ki­mi bi nagovarala ljude na uč­nju jezika. Pokidob da su potencijalni korisniki jezika mla­čni, a mnogokrat ga još i odbijaju, nije lako koncipirati jas­nu i atraktivnu poruku. Ali za to postoju marketinški struč­njaki, ki znaju formulirati slogane, na hasan jezika. Za us­pjeh je potribno znanje, kompetencija, iskustvo, kreativnost, a naravno i budžet. Triki iz marketinške komunikacije se optimalno moru hasnovati za jezik. Cilj marketinške komunikacije je, da se jezik predstavi potencijalnomu korisniku, da je motiviran na učnju, da se stvara pozitivna svist, da se jeziku da simbolično zna­čenje. Potribno je razumiti i stav konzumenta, ki utiče na njegovo ponašanje, a pak preminiti negativan stav u adekvatno ponašanje.

Kampanjami se jezik potencijalnim korisnikom mora prezentirati tako, da oni oćutu potriboću prisvojiti si jezik. Slogan je naj­važniji. Dobar slogan je on, ki opisuje potriboće klijentov i ki se emitira u svi mogući kanali komunikacije prik duže faze. Evaluacija je za osiguranje kvaliteta dio marketinške komunikacije. 

(Agnjica Csenar-Schuster)