BEČ — Prof. (emeritus) Radoslav Katičić održao je u Diplomatskoj akademiji, sebi svojstveno, predavanje o Hrvati i Austriji kroz stoljeća. Pa počnimo od onoga prvoga stoljeća karolinške Hrvatske, negdje s kraja 8. i početka 9. stoljeća tj. oko ljeta 800., a to je doba pokršćavanja Hrvatov i njihovoga priključenja Zapadu; bilo je to na rubu franačko-bajuvarske »Istočne Zemlje«, a u to područje je spadala i Istočna marka tr krajina zvana Ostarrichi. Na ta način su, makar i u posrednom zajedničtvu bili i Hrvati s »Austrijom«. Predavač nas je posebno upozorio na oca starohrvatske arheologije fra Luja Maruna ki je 1880-ih ljet otkrio starohrvatske grobe u Biškupiji kod Knina (i drugdje) i u nji grobna pri-darja (Beigabe) u vidu franačkoga oružja i bojne opreme.
Sadašnjom arheološkom analizom (ka još nije došla niti do sveučilišnih udžbenikov!) Marunovih nalazov vidimo mi njih u potpuno novom svitlu:
U diblji sloji i u starijem dijelu groblja, pokopani su ljudi ki još nisu bili kršćeni. Kasniji hrvatsko-karolinški grobi ukazuju svojimi arheološkimi nalazi na to da se ovde radi o franački savezniki ki su od Frankov dostali njihovo specifično oružje (npr. karolinški meči i konjanička oprema), budući da takovoga oružja i opreme nije bilo na slobodnom tržišću, pa su ga hrvatski vojno-plemenski poglavari mogli dostati isključivo na poklon od Frankov — svojih saveznikov, po svemu sudeći u franačkom pohodu protiv Avarov.
U to vrime pada i pokršćavanje Hrvatov i to iz misijskog centra Akvilejskoga Patrijarhata. Ovde bih nadodao još nešto na ono ča smo čuli o tomu na predavanju, a to je podatak da je sjeverozapadni dio današnje hrvatske pokršćen iz solnogradske biškupije, ča još jače veže dvi zemlje — Austriju i Hrvatsku.
(Josip Seršić)