BEČ — Prof. (emeritus) Radoslav Katičić održao je u Diplomatskoj akademiji, sebi svojstveno, predavanje o Hrvati i Austriji kroz stoljeća. Pa počnimo od onoga prvoga stoljeća karolinške Hrvatske, negdje s kraja 8. i početka 9. stoljeća tj. oko ljeta 800., a to je doba pokršćavanja Hrvatov i njihovoga priključenja Zapadu; bilo je to na rubu franačko-bajuvarske »Is­točne Zemlje«, a u to područje je spadala i Istočna marka tr krajina zvana Ostarrichi. Na ta način su, makar i u posred­nom zajedničtvu bili i Hrvati s »Austrijom«. Predavač nas je posebno upozorio na oca starohrvatske arheologije fra Luja Ma­runa ki je 1880-ih ljet otkrio starohrvatske grobe u Biškupiji kod Knina (i drugdje) i u nji grobna pri-darja (Beigabe) u vidu franačkoga oružja i bojne opreme.

Sadašnjom arheološkom analizom (ka još nije došla niti do sveučilišnih udžbenikov!) Marunovih nalazov vidimo mi njih u potpuno novom svitlu:

 

U diblji sloji i u starijem dijelu groblja, pokopani su ljudi ki još ni­su bili kršćeni. Kasniji hrvatsko-karolinški grobi ukazuju svojimi arheološkimi nalazi na to da se ovde radi o frana­čki savezniki ki su od Fra­n­kov dostali njihovo specifično oružje (npr. karolin­ški meči i konjanička op­re­ma), budući da takovoga oružja i opreme nije bilo na slobodnom tržišću, pa su ga hrvatski vojno-plemenski poglavari mogli dostati isključivo na poklon od Frankov — svojih saveznikov, po svemu sudeći u franačkom pohodu protiv Avarov.

 

U to vrime pada i pokršćavanje Hrvatov i to iz misij­skog centra Akvilejskoga Patrijarhata. Ovde bih nadodao još nešto na ono ča smo čuli o tomu na predavanju, a to je poda­tak da je sjeverozapadni dio današnje hrvatske pokršćen iz solnogradske biškupije, ča još jače veže dvi zemlje — Austriju i Hrvatsku.

 (Josip Seršić)

 

Kategorije