U tvrdjavi u sridnjogradiš­ćan­skoj Livki je nedilju, 2. okto­bra završio 20. po redu semi­nar Mladine europskih na­ro­dnosti (Men/Jev), ki je lj­e­tos organizirao Hrvatski ak­a­demski klub u suradnji s Kl­u­bom slovenskih študentov i študentic u Beču (Ksššd). Na ovom seminaru od 27. se­p­tembra do 2. oktobra su­dje­livalo je 80 mladih pripa­d­ni­kov iz 23 narodnih grup iz 16 zemalj Europe. Pojedine dje­laonice su se bavile ∂ Stvaranje identiteta ∑ Layout/ dizajn ∏ Jezična staza π Nanoturizam. Cilj je je­sen­skih seminarov Men-a ra­zvija­nje mriže učla­njenih društav i daljnje naobrazbe aktivis­tov europskih ma­njin. Važna to­čka programa su svenek razli­čne djelaonice. Na rubu je vrlo zanimljivo, da nacelnik Livke Kristijan Vla­šić kani ostvariti neke ideje iz djelaonice o nanoturizmu i je zato još i došao na prezentaciju rezultatov subotu, 2. oktobra.

LIVKA — U Livki (Lockenhaus) na glavnom trgu su utorak otpodne, 27. septembra oficijelno otvorili jesenski seminar Mladine europskih na­rodnosti (Men). Ov medjuna­rodni sastanak mladih ljudi stoji je ljetos pod geslom „Ru­šiti zidine/Breaking walls“ a glavni organizatori su bili Sl­o­venac Ja­kob Stadler (Ks­š­š­d) i Hrvatica Marija Kornfeind (Hak). Prilikom otvara­nja seminara su i časni gosti pohodili seminar na Glavnom trgu u Livke, med njimi i na­čelnik Livke Kristian Vlašić (Spö).

Oko 80 ljudi iz 16 zemalj je došlo u Livku na ov seminar to su pripadniki iz ukupno 23 narodne grupe iz 16 zemalj.

Slavistica dr. Katja Sturm-Schnabl s Bečkoga sveučiliš­ća je u svojem uvodnom referatu govorila o važnosti mate­rinskoga jezika. Koruška Slo­venkinja Katja Sturm-Schnabl je govorila o svojoj sudbini, jer su Nacionalsocijalisti kao 6-ljetnu divičicu skupa s nje roditelji i braćom deportirali u lo­gor na sjeveru Nimške. Za nju je pitanje identiteta central­no za narodne grupe, jer, ka­ko je naglasila „identitet je povezan s materinskim jezikom“. Polag nje je gubitak ili zataje­nje materinskoga jezika „isto kao i izdajstvo na sebi“.

Zemaljska savjetnica mag. Astrid Eisenkopf je uz ostalo rekla u svojem govoru, da gle­da Gradišće kao uzor za Europsku Uniju. Polag nje da je Gradišćanac prototip većjezič­noga Europejca.

Po oficijelnom otvaranju su zastupniki gradišćanskih Hrvatov i koruških Slovencev dali pohodnikom seminara mogu­ć­nost da se kod njih informiraju o mediji, kulturnom djelovanju društav i školstvu u Austriji.

Panonci, tamburaški orkes­tar Ferenc Liszt gimnazije u Gornjoj Pulji su muzički oblikovali otvaranje seminara.

Srijedu su sudioniki seminara Men-a otišli na ekskurziju u Beč, kade su bili i u parla­mentu i Musemsquartieru i u Hrvatskom centru. Geslo je „Rušiti zidine“.

Kako je za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće rekla or­ga­ni­zatorica sa strane Hak-a, Marija Kornfeind „i dandanas su zidine odnosno granice opet svakodnevne. Opet je potriban pa­soš za putovanje med Ma­djar­skom i Austrijom. Pokidob da gradišćanski Hrvati živu u i u Austriji, i u Ma­djarskoj i Slovačkoj je tim situacija nas­tala čemernija za manjinu, jer su opet razdvojeni. Ali s istim problemom su opet konfrontirani i Danci u Nimškoj i Nimci u Danskoj, ki usko su­djeluju kao jezične manjine.“

Ali govora nije bilo samo o realni granica, nego i o zidina u glava pred svim kod većin­skoga naroda, ki se čudakrat bo­ji tudjega i manjin. Djelati protiv predrasudov je cilj seminara Men-a, je rekla Marija Kornfeind. Cilj seminara je uz ostalo bilo ovezivanje mladih pripadnikov narodnih grup iz cijele Europe. Mladina triba mogućnost susreta, razgovora i razmjene iskustav i idejov, naglasila je Marija Kornfeind za Orf — „A Men da je jedina organizacija u Europi ka nudi ovu mogućnost“ je istaknula organizatorica. Marija Kornfeind se veseli da su na ov seminar po pr­vi put došli i zastupniki Č­ehov i Slo­vencev u Hr­vatskoj. Oni su sudjelovali kao gosti-posmatrači. Ali cilj je da i oni nastanu stalni člani Men-a. Kako je rek­la, joj je bilo žao, da se zastupniki Ug­rov i Romov iz Gradišća zbog termin­skih problemov nisu o­dazvali pozivu. Ali svakako da će­du i dojdući put opet po­zv­a­ti mlade i iz ovih na­rodnih grup.

Razgovo­re za upoz­navanje za stoli u tvr­djavi u Livki su zvali „Living lib­ra­ry“ (Živa biblioteka).

(uredn.)