Kako važna je Jezična čarta?
Jezična čarta, ka se s punim imenom zove Europska čarta o regionalni i manjinski jeziki, je instrumenat, ki služi planiranju jezikov, ki u nekoj državi nisu dominantni. Jezičnu čartu je objelodanilo Vijeće Europe (Europarat) 1992. ljeta. Obično ju prati Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjin iz 1995. ljeta. Države, ke su potpisale Okvirnu konvenciju i Jezičnu čartu, se obavezuju, da ćedu čuvati i podupirati pripadnike manjin i im garantirati jednaka prava kot je imaju pripadniki većinske jezične zajednice neke države. Jezična čarta je za manjinske jezike Europe zbog toga tako važna, kad je jedan od rijetkih dokumentov, ki sadržava paket mjerov, kako bi se pripadnikom manjin u javnom žitku omogućilo hasnovanje manjinskoga jezika. Države potpisnice Čarte su dužne, da priznaju regionalne i manjinske jezike, ki su prošireni na odredjenom državnom teritoriju i da je promiču dobrohotnom politikom i prikladnim zakonodavstvom.
Katalog mjerov
Jeroen Darquennes, ugledan znanstvenik, ki se bavi jezičnom politikom, Jezičnoj čarti pripisuje važnu funkciju, „eine — wenn auch nicht immer optimal eingesetzte sprachplanerische Relevanz“ (Darquennes 2012: 3). On je osvidočen, da se na temelju kataloga mjerov, ki je sastavljen u skladu s teoretskimi principi jezičnoga planiranja, moru revitalizirati jeziki. Čarta opisuje otprilike 100 različnih djelatnosti, ke se odnašaju na hasnovanje nekoga manjinskoga jezika na području obrazovanja i školstva, pravosudja, uprave, medijev, kulture, ekonomije i socijalnoga žitka.
Jezično planiranje i Čarta
Čarta se zgleda na tri dimenzije jezičnoga planiranja. To je planiranje jezičnoga korpusa, statusa i sticanja jezične kompetencije. Jezično planiranje se more ugodati samo ako se pojedine dimenzije nadopunjuju.
Dimenzija jezičnoga korpusa.
Kad je govora o korpusu, se misli na standardiziranje, normiranje i izgradnju leksikona. Tako je na priliku potribno formulirati Gramatiku (član 9 i 12 Čarte). Prevadjanja i terminološko djelo su istotako važni, ako se u javnom žitku i u mediji neka probije i prakticira manjinski jezik. Za to je potribno, modernizirati jezik. Moraju se izdjelati terminologije za ražlične struke, da bi se odredjen manjinski jezik sukcesivno mogao proširiti na sva javna područja.
Dimezija jezičnoga statusa
Jezična čarta se odnaša i na položaj manjinskoga jezika. Obično je potribno manjinskomu jeziku poboljšati status. Upeljanjem jezika u javnost on automatski stiče ugled, nastaje prestižan s dobrom reputacijom i javnom akceptancom.
Dimenzija sticanja jezične kompetencije
Države potpisnice se obavezuju, da ćedu pripadnikom manjine omogućiti učnju jezika početo od čuvarnice, odnosno dičjih jaslic, do sveučilišća pak obrazovanja odrašćenih. Na ta način se neka poviši broj govornikov jezika.
Drugi put čitajte, koliko mjerov iz Jezične čarte moraju ostvariti države.
(Agnjica Csenar-Schuster)