Rodjeni Petrovišćan Lajoš Škrapić je bio emeritiran sveučilišni profesor za fiziku i je stao u 78. ljetu života. Bio je hrvatski rodoljub s jako mekim srcem, velikom bolom za rodnim mu Petrovim Selom i Gradišćem. Velikan je hrvatske riči i stiha, a smimo ga ubrajati med vrhunske prevoditelje ugarskih pjesnikov-velikanov na domaći hrvatski idiom. Gradišćanskim Hrvatom Lajoš Škrapić je bio poznat pred svim kao pjesnik i pripovidač s vrlo puno emocijov. Ako je išlo za hrvatsku rič, za domovinu, za njegove najmilije i za Petrovo Selo, suze su bile dio njegovoga ganutljivoga povidanja i recitiranja.
PETROVO SELO/BUDIMPEŠTA — Lajoš Škrapić se je rodio 20. julija 1938. ljeta u Petrovom Selu. Po osnovnoj školi je najmladji sin velike hrvatske obitelji odličnim uspjehom završio gimnaziju u Sambotelu. Prošao je u Budimpeštu na sveučilišće, kade je diplomirao iz fizike i matematike (1962.). Na istom sveučilišću je Lajoš Škrapić do 2012. ljeta bio profesor.
Jur kao studenat je počeo pisati, spočetka na ugarskom, kašnje na hrvatskom jeziku, a to u svojem domaćem petroviskom govoru. O tom je rekao Lajoš Škrapić, pred trimi ljeti prilikom svojega 75. rodjendana za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće da je pisao za svoj narod, za Petrovo Selo i onda za Gradišćance. Svoj jezik da nije standardiziran, nego petroviski jezik — ali ako se starji bavu s materinskim jezikom, da će ostati i za dicu i unuke, je tada rekao Škrapić.
Knjiga »Po dugoj cesti« sadržava cijeli njegov život
U 1988. ljetu mu je izašla prva zbirka pjesam s naslovom »Droptine«, a 1996. ljeta druga »Obračun«. Pokidob su zbirke rasprodane, je Hrvatska samouprava Petrovoga Sela pred četirimi ljeti nanovič štampala knjigu.
Knjiga »Po dugoj cesti« sadržava pjesmice obadvih zbirkov, kao i ugarske pjesme i prevode. O toj knjigi je rekao Lajoš Škrapić, da ta zbirka sadržava zapravo njegov cijeli život. Lajoš Škrapić ostavlja ženu, dvi kćere i pet unukov.
Svoj zadnji počivak će najti u rodnoj mu zemlji u Petrovom Selu. Pokop L. Škrapića će biti 12. feb. (u 14.00 sv. maša) i pokop na seoskom cimitoru. (uredn.)