Na području, ko je bogato arheološkimi artefakti, bi lako mala alabastrena posuda s košćem u ruina sridnjovjekovnoga kloštra bila mogla ostati neopažena. Čim su bugarski arheologi izjavili, da su našli relikvije Ivana Krstitelja, je rasla znatiželja javnosti. 28. julija su pod oltarom bazilike iz 5. stoljeća na otoku Črnoga morja, ki se i zove po svecu, Sveti Ivan, našli relikvijar s košćem, fragmente lubanje (Schädel), obraza i jedan zub. Na tom otoku je bio kloštar, ki je bio posvećen Ivanu Krstitelju. Peljač iskapanj, Kazimir Popkonstantinov, je rekao, da su kosti pod oltarom, relikvije sveca crikve. „Mi smo znali, da bi ovde mogli najti relikvije i ispostavilo se je, da imamo pravo,“ je rekao Popkonstantinov. „Utemeljitelji kloštra su se trudili, da se dokopaju relikvijov njevoga patrona, to je logično.“

Već-ka mjesta tvrdu, da čuvaju relikvije sv. Ivana. Ivan Krstitelj je povijesni lik, ki je spomenut u svi četiri evandjelji. Židovski historičar Josephus Flavius piše, da je Ivanu Krstitelju na zapovid Heroda Antipe odsičena glava. Ali da je imao četire glave, to kumaj more biti.

Govori se, da se glava sv. Ivana čuva u crikvi sv. Silvestra u Rimu i u Katedrali Notre-Dame d’Amiens, kamo je dospila 1206. ljeta iz Konstantinopela. U Umejadskoj džamiji (Moschee) u Damasku je grobnica, u koj je isto glava sv. Ivana Krstitelja. Prilikom gradnje da su ju iskopali na tom mjestu. U Residenz-muzeju u Münchenu se kažu mnoge relikvije, med njimi četvrta glava sv. Ivana. U Topkapi-muzeju u Istanbulu se bojse čuva njegova desna ruka. U pravoslavnom kloštru u Cetinju, u Črnoj Gori, da je isto mumificirana desna ruka Ivana Krstitelja. I kloštar sv. Makarije Egipatskoga u Egiptu tvrdi, da ima relikvije Ivana Krstitelja. One su najdene za vrime restauracije 1969. ljeta.

Ivan Krstitelj je zbog toga tako znamenit i popularan, kad je nazvistio Jezušev dolazak, mu pripravio put i ga krstio u potoku Jordan. Otkriće na otoku Sveti Ivan se u arheološkom svitu skeptično gleda. Daljnji testi ćedu pokazati detalje, ali pokidob da ne postoju datarnice s Dna-profili svecev, znanost neće moći sa sigurnošću reći, je li su relikvije kosti Ivana Krstitelja. Je li su relikvije relikvije, to je pitanje vjere, a ne povijesne metodologije. Ali je plauzibilno, da su relikvije držali pod oltarom, ar je poštovanje mrtvih ostatkov svecev kršćanska tradicija. Od 2. stoljeća početo je jur postojao kult relikvijov, a od 8. stoljeća se je trgovalo s njimi širom Europe. Tako je moguće, da sv. Ivan Krstitelj ima četire glave i da su njegove kosti došle i na mali bugarski otok Sveti Ivan.  

(Agnjica Schuster)