Imenice imaju u hrv., pak ta­ko i u gh. jeziku, gramatička svojstva roda, broja i padeža. 

Broj označava, je li se odn­o­si imenica na jedan objekt (jednina) ili već njih (mn­o­žina). Koč smo imali i dvoji­nu (za broje 2-4), ali ta broj smo s vrimenom izgubili. Dv­ojinu čuva do dandanas npr. još slovenski jezik.

Većina imenic ima posebne oblike u jednini i množini (puž – puži, sestra-sestre, se­lo-sela). Imamo ali i iznimke: neke imenice imaju, naime, samo jedninu (npr. sadje, tzv. singularia tantum), a druge opet samo množinu (npr. vrata, tzv. pluralia tantum).

U petak 20. svibnja 2016. o­držana je osnivačka skup­š­ti­na »Austrijskog društva kr­o­atistike«. Ovo je društvo po au­strijskim statutima osno­vano na inicijativu velepo­s­lanice Republike Hrvatske u Beču, gđe ddr. sc. Vesne Cvjetković, koja je za vrijeme svog prošlog mandata velep­o­slanice Republike Hrvatske u Berlinu dala inicijativu za osnivanje Društva za kroatistiku u Njemačkoj, koje sa­da uspješno ostvaruje ciljeve zbog kojih je i osnovano. Po­zivnica za osnivačku skup­š­ti­nu bila je poslana na 58 lju­di, od čega se odazvalo njih 30-ak. Samu skupštinu otvo­rio je Petar Ty­ran, koji je naglasio uzostalo, kako on, ali i svi prisutni cijene svaki jezik; i srpski, i bo­š­njački, i svaki drugi, ali da je naš jezik — hrvatski. Zbog toga je i osnovano ovo društvo, kako bi se okupili svi koji su zainteresi­rani za hrvatski jezik i kulturu, i koji su stručni prenositi znanje hrvatskog jezika na druge. Za predsjednika su odibrali profesora na Sla­vistiki dr. Georga Holzera.