Zač prez strategije i plana jezik ne more opstati?

Jezična politika u većjezičnoj državi regulira odnos jezikov med sobom, njev status i njevu funkciju u društvu. Jezična politika more služiti čuvanju ne­ke jezične zajednice, ali ona more i potlačivati jezičnu manjinu, ako joj ograničuje hasnovanje manjinskoga jezika kot je to slučaj s gradiš­ćan­skohrvatskim u Aus­tri­ji. Nijedan Gradišćanski Hrvat ne more pojti ta­ko jednostavno na pla­cu i se pominati po hrvatsku. Dandanas si svaki premisli, je li je dostojno hasnovati hrvatski jezik.

Tagovi: 

FUEN i Dom manjin u Flensburgu

Na graničnom području med Nimškom i Danskom u pro­š­losti je redovito došlo do te­ških i krvavih i iscrpnih bitkov i bojev med Danci i Nim­ci. Te svadje i naoružane sukobe su u medjuvrimenu pre­obladali i se pomirili a Nimci u Danskoj i Danci u Nim­škoj danas broju med najčuvanije nacionalne manjine u Europi. U Flensburgu u sjeveru Schleswig-Holsteina na graničnom prostoru med Danskom i Nimškom su 30. oktobra svečano otvorili ured Doma za manjine. Ov ured a konačno i cijela kuća je u budućnosti mišljen kao info­r­macijski i dokumentarni ce­n­tar za manjine i o manjina ne samo na tom području nego i širom Europe.

 

Tagovi: 

Koordinacijski odbor za novi zakon

Koordinacijski odbor društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov se je sastao 19. oktobra u Filežu i je uz teme prikgranične suradnje raspravljao takaj i o javnoj diskusiji o noveliranju Zakona za narodne grupe. U Koordinacij­skom odboru su uključeni: Hrvatski akademski klub, Hrvatski centar – Beč, Hrvatsko kulturno društvo u Beču, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću, Hrvatsko štampa­r­sko društvo, Kulturna zadruga i Znanstveni institut GH.

 

Tagovi: 

»Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« 2014. Štefanu Geošiću

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.