Gradišćanski Hrvati obilježavaju stotu obljetnicu I. svitskoga boja (1)

Vridno je pozornosti i poštovanja ča činu gradišćanski Hrvati, ki su i u dob komu­n­i­­stičke Jugoslavije u mnogi stvarima davali primjer južnim Hrvatom. Sve Hrvate, kako one u Ugarskoj tako i Hrvate u Hrvatskoj, pratila je tužna sudbina gotovo cije­lo 20. stoljeće. Valja opet pro­čitati roman »Čežnja« Aug­u­stina Blazovića. Kao novi­nar, književnik, svećenik i nastav­nik, on je bitno u 20. stolje­ću uticao na svekoliki vjerski i kulturni život gradišćan­skih Hrvatov. U Hrvatskoj čitat­e­lji moru najti sjajnu knjigu »Tamna strana Marsa — Hrvatska autobiografija i I. svjetski rat«, ku je nedavno objavio povjesnik Hamer­šak (Stjepan Šulek, HRVATSKO SLOVO).

Tagovi: 

Ste znali? - Kako je Švicarska nastala neutralna zemlja?

Skoro 500 ljet dugo je Švicarska neutralna zemlja u srcu Europe. Ni u Prvi, a ni u Drugi svitski boj ona nije bila involvirana. Prema legendi su se 1291. ljeta na livadi bri­ga Rütli sastali odlučni muži prakantonov, Uri, Schwyz i Unterwalden. Sklopili su sa­vez za obranu od Austrijancev-Habsburgovcev i drugih ondašnjih neprijateljev. Da bi zapečatili „vječni savez“ su to potvrdili prisegom, ka je poznata kot „Rütlischwur“.

Tagovi: 

Moremo izgubiti glavu za kim zbog duhe?

Vaš partner je kompletno dr­ugačiji nego vi i jasno vam je da niste jedno za drugo, a ipak, kad mu se približite i ga dušite, vas očara. Je to mogu­će? M­ore nam se dogoditi da se za kim hlepimo sa­mo kad vas privlači njegova duha?

 

Seksologi se slažu da su duhe važne u seksualnosti čl­o­vika. One djelu­ju na nas pod­svisno, ča ali ne umanjuje nji­ho­vu djelotvornost. Ako nam se ne vidi, kako se drugi obla­či ili kako govori, je to nek površna antipatija. Ali ako ne podnosimo čiju duhu, ga odbijamo iz dibine. Protiv toga se ne moremo braniti.

 

Tagovi: 

­Hrvatska u Beču dostala pohvale i podršku

U Domu Europe u Beču hrvatski povjerenik Europske komisije socijaldemokrat Neven Mimica petak, 21. marca je izrazio ufanje, da ćedu prednosti članstva čim prije prepoznati i osjetiti, je rekao kako Hrvatska i Austrija kao dvije ravnopravne članice EU-a imaju „jasan zajednički interes za nastavak suradnje na novoj, višoj razini i na način da se prednosti članstva što je moguće prije u punoj mjeri oćutu i u Hrvatskoj“.

 

 

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Meršićevi »Spominki« o bojnom času«­

Rijetki su autentični spomi­n­ki na Prvi svitski boj. Takovu jednu iznimku moremo naj­ti u »Spominki« velikoboriš­to­f­skoga farnika Martina Mer­šića st. Ti su spominki o­s­ta­li dugo ležati u rukopisu, do­kle je pak HŠtD 1993. ljeta priredilo ta vridan dokument pod tisak. Nažalost ni ti spo­minki nisu na dan točni dnev­nik ali su ipak autentičan prikaz po spominjanju, ko nas ali čudakrat zna i vkanit­i ili natentati na generalizaciju (sadržajno poopćivanje). Me­ršić st. opiše na stranica 295. do 298. boj.

Predavanja o grad. Hrvati na Slavistiki u Gracu

GRAC — Ov ljetni semestar se na Slavisti­čko­m institutu u Gracu održava svake srijede predavanje s vježbami o gradiš­ćan­ski Hrvati. Predava se o jeziku, književnosti, povijesti i općeni­to o situaciji gra­dišćanskih Hrvatov (na pri­mjer i o Bruji, Paxi — dodiljenje nagradov i dru­go). Dvanajst studentov i studentic redo­vito sluša lektora mr. Martina Živkovića i su­djeluje na tom predavanju s vježbami.

 

Svi znaju neki slavenski jezik (ruski, srpski, bosanski, slo­ven­ski, hrvatski. Jedna gospa govori gradišćanskohrvatski, iako je odrasla u Münchenu — porijeklom je iz sridnjega Gradišća). Zahvaljujući angažmanu slavistike u Gracu je moguće, da se i onde drži predavanje o gradišćanski Hrvati. Predavanje drži mr. Martin Živković, ravnatelj Dvojezične savezne gimnazije u Borti, ki je i sām studirao hrvatski na tom institutu.

Grobari, Ribari i političari u Europi

Na predavanju Ante Nazora (pleno titulo) u Hrvatskom centru u Beču doznali smo prik jedne upad(n)ice (Zwischen-ruf, -fall), da se je u Be­ču istovrimeno odvijao i dr­žavnički kolegijalni posjet sr­bijanskoga predsjednika T. Nikolića („Toma Grobar“) kod austrijskoga predsjednika Heinza Fischera (hrv. = „Ribar“). Razgovarali su o I. svitskom boju, o Krimu, odnosu EU-Rusija, sankcija protiv Rusije i (nekad) rest-Jugoslavije (Srbije), o tom da Srbija „ne more preživiti… bez Ruske Federacije“ itd. „Vrimena nacionalisti­čkoga usmirenja Srbije su prošla…“(DER STANDARD).

Tagovi: