O Prvom svitskom boju: Uštarnuta tišina – kriza u julu

Po Vidovdanu, nedilja 28. ju­nija. 1914., je prošao cijeli misec dokle je 28. julija Austro-Ugarska (= A-U) poručila boj Srbiji. A u slijedeći dani je pol Europe bilo u bojnom stanju: 1. aug. Nimška - Rusiji; 3. aug. Nimška - Francuskoj; 4. aug. Engleska - Ni­mškoj; 6. aug. A-U Monarhija-Ruskoj, 6. aug. Srbija-Nimškoj, 7. aug. Črna Go­ra - A-U Monarhiji, 7. aug. Japan - Rusiji. Ugarska, med njimi i zapadnougarski Hrvati su, uštarnutom tišinom čekali na dogadjaje. Nije to bila normalna tišina u očekivanju, u tišini se je ćutila nervoza, nestrpljivost na sve str­a­ni. Na van se je sve dogadjalo po starom ali Naše Novine (= NN) donašaju imena regrutov kod pukanja.

U Zgarebu otvorio Ugarski (kulturni) institut

Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središ­ć­u Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pari­za, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yor­ka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožima­nja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10. 

Škola hrvatskoga jezika u OŠ Koljnof — razmjena s Hrvatskom

U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za po­dučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvat­ske. Tako su početkom jan­u­ara dva tajedne dugo dvi uči­teljice iz centralne škole Vu­­kovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku di­cu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil N­aković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Bu­ševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke dru­ge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz H­r­vatske ke su podučavale u tīmu.

35 ljet Hrvatski radio u ORF-u

22. januara 1979. lje­ta, da­k­le pred 35 ljet je ORF po pr­vi put emitirao ra­dio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao sko­ro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Sti­njaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hr­vati“, bila je dvojezična.

 

BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emi­sije na radiju.

Tagovi: 

Zamjenik župana s predstavniki Hrvat­ske gospodarske agencije iz Gradišća

Pandiljak, 27. januara je u Županijskoj palači u Varaždinu upriličen prijem za delegaciju Hrvatske gospodarske agencije u Gradišću (HGA), a četveročlanu delegaciju je pr­imio zamjenik župana Varaždinske županije Alan Ko­šić sa suradniki, pročelnikom Upravnoga odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martinom Hajdinjakom i direkto­rom Agencije za razvoj Varaždinske županije Nikolom Kučišem. Hrvatsku gospodarsku agenciju i nje djelovanje predstavili su člani u­prave Thomas Tomšić i Klau­dija Paulič tr ekspert za obnovljive izvore energije Fra­njo Jandrišić i ekspert za poljoprivredu Herman Herić.

Tagovi: 

Ča si moremo odgledati od kloštarskoga žitka?

Pred oko 1.500-imi ljeti je utemeljitelj reda benediktincev, Benedikt iz Nursije (480.-547.), isformulirao pravila redovničkoga žitka, ka su tako iskušena, da valjaju i dandanas. Ona sadržavaju moderne mudrosti za jednostavan i ispunjen žitak.

 

Lijenost ni pred jedan i pol tisućljeća nije bio kavalirski delikt. Za Benedikta lijen človik ne prihvaća obaveze, nego velik dio dužnosti ostavlja drugim i tako koncem konca živi na njeve stro­ške. Gdo se na ta na­čin ugiba problemom, on nima vlašće orijentacije. Rješenje glasi: Odložiti pasivnost i angažirati se!

Tagovi: 

Ste znali? - Nosit ćemo na protuliće uske hlače…

Hlače su neizostavan dio prateži. Za to, da neke hlače nosimo već tokom zimskih, a neke tokom ljetnih misec, je odlučujuć materijal. Ali ako se pod ljetne hlače obličemo teple leggingse, je moremo nositi i zimi. Tako nekomplicirana je momentano moda. Hlače moremo kombinirati za različne prilike, bilo za svetačne, bilo za casual evente. U zadnjem vrimenu se od modelov ističu uske hlače. One su se prilagodile skoro svakomu stilu. Poznati military look je znak za rebelsku generaciju, ka svojom pratežom kani biti socijalkritična i nosi pratež kot soldati u vojski.

Tagovi: