Zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl 23. julija predstavio je novu »Nagradu za gradišćansku narodnu kulturu«. Po prvi put ćedu nagrade (ukupno 6.000 € ) podiliti trim dobitnikom ljetos u oktobru. O podiljenju nagrade će odlučiti peteročlani žiri.
Jedna od njih je Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču kao i predsjednica nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj.
„Ja, kao pendler ki dolazi u Beč moram reći: To je divni (toll) grad, ali ja nikad nisam na Beč gledao kao na svoju domovinu. To je morebit pogibeljno, ako ovo Häupl pročita“ (ministar Norbert Darabos). „Danas sam ponosna na to (svoje hrvatske korjene) i gajim to u mnogom. Zaželjim si da sam bolje naučila hrvatski“ (glumica Eva Marija Marold). To bi bili tipični citati iz „2x1, Ljetnih razgovorov, gradišćanska Hrvatica susreće pendlera ki dolazi u Beč (Der Standard).
Gdo je Jezuš? Do tridesetih ljet bio je drivodjelac. Živio je u miru u Nazaretu s narodom. Zaslužavao je kruh sebi i Mariji. Jožef je umro kao i svaki drugi človik. Gdo bi si bio mislio, da je on ta, ki je imao dojti, da je on drivodjelac, Bog, Sin Božji? Rekli su o njemu: Poznamo mu majku, pokojnoga oca, za koga se drži? Ča mu je udrilo u glavu. Kao drivodjelac bio je normalan, a sada neka najednoč veli o sebi, da je on Sin Božji.
Vjerske zgrade su jur svenek za človika bile privlačne. Do dana današnjega se na tom ništa nije minjalo. Svejedno je li je to kapela, crikvica, bazilika ili katedrala, preminili su se samo motivi, iz kih uzrokov pohodnik pristupa religioznomu mjestu.
Jedni ljudi pohadjaju crikve, da bi si ispunili svoje vjerske dužnosti i našli svoj nutarnji mir. Opet drugi su oduševljeni od arhitekture.
Mnoge crikve stoljeća dugo jur postoju i su svidoki davno minulih vrimen. To se vidi na tipičnom stilu, u kom su gradjene.
Oko ljeta 450. pred Kristušem je grčki historičar Herodot popisao Sedam svitskih čudes, impozantne znamenitosti antike. Od njih je danas očuvana samo Keopsova piramida. Znamenitosti su ljudi jur u onom vrimenu cijenili. Popis monumentalnih dostignuć iz človičjih ruk je bio mišljen kot pobuda za putovanje po slijedi kulture.
P. Palković
KOLJNOF/STINJAKI — Subotu ujutro, 21. julija, mala grupa od deset hodočasnikov pod peljanjem dr. Jožija Egrešića je krenula na put k »Putujućoj Celjanskoj Mariji« u Stinjake. Zvana godinastoga vrimena ih je čekao osamdeset kilometrov dužičak put. Nedilju otpodne su ih dočekali koljnofski vjerniki, ki su se vozili autobusi, pred crikvom sv. Ivana i Petra u Stinjaki. U crikvi je farnik sela, mr. Ignac Ivančić pozdravio hodočasnike, Antala Németha, farnika Koljnofa i mladomašnika Marka Mogyorósija.
CRIKVENICA — U „Hrvatskom učiteljskom domu Vili Ružici“ od 7. do 14. julija su održali tečaj za gradišćanskohrvatski jezik; 35 sudionikov je pohodilo tečaje za odrasle i za dicu. Organizator je bila Narodna visoka škola gradišćanskih Hrvatov. Predavači su bili: profesorica za hrvatski jezik na gimnaziji u Gornjoj Pulji mr. Karin Gregorić (za odrašćene), studentica na Pedagoškoj visokoj školi Sindy Baumgartner (za dicu), direktor Nove sridnje škole u Velikom Petarštofu Andreas Benčić (za muziku i jačenje).
Republika Austrija je po prvi put bila partnerska zemlja pri medjunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, Srbiji. Ov 79. po redu sajam su održali od 12. do 18. maja o. lj. a sudjelovao je i austrijski ministar poljoprivrede i okoliša dipl. inž. Niki Berlaković. Austrija podupira Srbiju u pogleda na pristupanje Europskoj uniji.
