BEČ (25. juni) — Ljetni koncert Tamburaškoga orkestra i zbora Pinkovac (Top) i prezentacija nove CD-jke »Pinkovac u srcu«;
pandiljak, 25. VI. (20.00), Crikva Am Hof, Beč 1.;
potom agapa.
PINKOVAC (23. juni) — Ljetni koncert Tamburaškoga orkestra i zbora Pinkovac (Top) i prezentacija nove CD-jke »Pinkovac u srcu«;
subota, 23. VI. (20.00) u farskoj crikvi;
potom agapa.
VELIKI BORIŠTOF (23. juni) — Pri fešti na tenis-igrališću nastupaju Ruben & Fly;
subota, 23. VI. (21.00).
Nije potriban velik vrt, da se moru uzgajati slasni produkti. Sunčan balkon je idealno mjesto za mediteranske trave (Kräuter), povrće, sadje i egzotične biljke. Ako imate tepao, sunčan i od vjetra čuvan balkon, su to idealni uvjeti za uzgajanje kivija. Zasaditi se mora jedna muška i jedna ženska sadnica, da bi se mogao trgati sad. Granatska/šipkova jabuka je jako dekorativna. Potribna joj je ilovačna zemlja i sunčano, od vjetra čuvano mjesto. Na privrimenu šušu nije osjetljiva. Ona cvate črljenoorandžasto. I figa ljubi sunce.
Hištvo, ko 30 ljet dugo drži, je djundjov vridno. Svoja skupna ljeta si hižniki moru naditi na svilni konac kot su biseri nabrani na djundja. Danas se ne razumi samo po sebi, da neki par doživljava 30. obljetnicu hištva. Zato se jubilej 30. obljetnice hištva svečuje kot biserni pir (Perlenhochzeit).
Pravica predvidja, da muž svojoj ženi daruje djundje okolo vrata, bisernu ogrlicu. To sliši bisernomu piru. Svaki biser simbolizira jedno ljeto i svaki biser ima nešto za povidati.
29. maja 1862. je gradišćanski Hrvat Pavao Žulić iz Cimofa (Hof am Leithaberge) darovao geometrijsko tijelo iz dobe Rimljanov, ko ima 12 peterokutnih pločov s različno velikimi prebušenimi škuljami arheološkom muzeju. Brončani dodekaeder — od koga se do danas nije moglo otkriti čemu je služio — je najden izmedju sel Cimof i Cundrave (Au) 1830. ljeta. Najnovije teorije govoru o tom da su ga Rimljani koristili kao kalendar.
Tri školarice 3. razreda Dvojezične nove sridnje škole V. Borištof su pri kvizu u Hrvatskoj položile 1. mjesto. Kviz hrvatskih manjin se zove »Hrvatska — moja domovina«. Školarice iz Borištofa su jur pred trimi ljeti dobile kviz u Bakovčici. Tim se njeguju i veze s Hrvatskom, je rekao direktor Štefan Zvonarić.
U Empire sali Dvorca Esterházy prof. dr. Štefan Geošić je kanio informirati hrvatsku javnost u Gradišću i u susjedstvu, koliko ima još neobjavljenih vjerskih knjig — iako su jur prevodjene na gradišćanskohrvatski. Pred brojnom publikom je akademik Nikola Bnčić držao laudaciju na prof. Geošića i njegovo prevodilačko djelovanje.
U sljedećem donašamo drugi dio Benčićevoga referata:
„Večeras je naša fešta!“ je bilo geslo zabavnoga muzičkoga večera s težišćem na degustaciji domaćih uzlopskih vin. Subotu, 26. maja u Čelajevom malinu su to bili brojni trenutki užitka, ki su stali u znaku muzičke zabave i svečevanja, ali pred svim hrvatske glazbe. Poznati tamburaški sastav Berde Band iz Slavonske Požege, Hrvatske i zabavni sastav Pinkica iz Petrovoga Sela su svirali za ples. Na tom večeru je kumaj ko grlo ostalo ni tiho ni suho a člani Tamburice Uzlop su pogostili brojne goste.
Čemerno je počelo: Novi srbijanski predsjednik na udaru i od strane Bruxellesa. Europska Komisija poručila Nikoliću: Masakr u Srebrenici bio je genocid i o tom nima govora. Ne zna se gdo će ići na Nikolićevu inauguraciju, spominje se Štefan Füle (Večernjak). Čim se je novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, alias Toma Grobar javio s tvrdnjom da u Srebrenici nije počinjen nikakov genocid, javili su o tom (s indignacijom) i austrijski mediji, npr. Der Standard.