Premijera s Weidingerovimi skeči na pozornici u Hrvatskom Židanu

Kazališna grupa Hrvatskoga Židana pod peljanjem Jadranke Tóth je subotu, 29. I. pokazala premijernu predstavu svojega ljetošnjega igrokaza. Zavježbali su skeče pokojnoga pisca Joške Weidingera »Maskenbal«, »Nevidljivi metulji« i »Ženit, udavat — ča je to?«. Pri ovoj kazališnoj predstavi su nastupili i gosti iz Petrovoga Sela. Židanci ćedu svojimi skeči gostovati i u Plajgoru, Undi i Koljnofu a takaj i na festivalu narodnoga kazališća u Hercegovcu (Hrvatska). Na poziv kazališne grupe je Petar Tyran predavao o ulogi J. Weidingera u kulturnom životu grad. Hrvatov s posebnim gledišćem i na Hrvate u Ugarskoj.

Milo mi je ljudstva - piše Joško Preč

I moja jedina misao je: Milo mi je ljudstva. A druga: Oče oprosti im, jer ne znaju ča činu. Jur sam si obećao, da već neću pisati, ali ova rič „milo mi je ljudstva“ me je ponovo nukalo, da pišem, da izrazim moju solidarnost s nevoljnimi, potlačenimi, trpećimi. A ta druga: Oče oprosti im, jer ne znaju ča činu, valja i za nas. I danas ljudi ne znaju ča činu, i onda ne, ako su dobre volje: „Tohuvabohu“ je nastalo mišljenje na svitu.
Počelo je jur s tim, jer ako se je človičanstvo kroz evoluciju rodilo, ča i Crikva drži za moguće, ča je ta človik znao, ki se je razvio iz jedne živine, odnosno iz jedne vrste bliskoj opici. Nije znao ni komunicirati, nije imao jezika, počeo je s gestikulacijom. Iskao je smisao života, iskao je Boga, bio je velik siromah po našem smislu.

Ste znali? Zač postoju podzemne željeznice?

Na prelazu od 18. u 19. stoljeće se je žitak u Europi i Ameriki zbog industrijalizacije i tehničke revolucije znatno bio preminio. Mnogo se je od tada početo produciralo industrijski, a to u varoši, ki su rasli i rasli. Zato su se ondešnje strukture masivno minjale: Kade su ljudi još piše hodili od točke A do točke B, su im odsle bila potribna transportna sredstva, ar su varoši i po kvadraturi nastajali veći.

Tagovi: 

Čim zahvalniji človik, tim srićniji

„Zahvalnost nije samo najveća od svih vrlin, nego i majka svih ostalih“, je rekao Marcus Tullius Cicero, ki je živio od 106. do 43. ljeta pred Kristušem.
Zahvalnost je u vjerski i filozofski teorija tokom cijele ljudske povijesti imala centralnu poziciju. Svaka vjera svita, svejedno je li mislimo na budizam, kršćanstvo, židovstvo ili izlam, zahvalnost gleda kot srce svojih naukov. Skoro svi biblijski psalmi na jedan ili drugi način izražavaju zahvalnost prema Bogu.


Stoprv nedavno se je i psihologija počela baviti sa zahvalnošću, ka je jedna crta človičjega karaktera.

Tagovi: 

Dijamantni pir

Dijamantni pir. Hižniki Marica i Hanzi Horvat su se pri sv. maši petak, 21. januara spomenuli 60 ljet skupnoga života u hištvu. U svojoj prodiki je mjesni dušobrižnik fra. Ivan Jelić izrazio svoje zadovoljstvo, da su se oni odlučili kako bi ov jubilej svečevali u svojoj krsnoj fari. Svoj zeleni, srebrni i zlati pir su svečevali u Imstu u Tirolu. Trbuhom za kruhom su se u mladi ljeti odselili tamo i onde osnovali obitelj, a onde im dica živu i danas. Kad su došli u mirovinu, su se doselili opet najzad u Veliki Borištof.

Retrospektiva o Dani hrvatskoga filma u Beču

Po peti put  su u Beču održali dane eksperimentalnoga, dokumentarnoga i igranoga filma (18. - 21. XI.). »Hrvatski film u Beču« u kinu u Uraniji. To su činili u okviru organizacije Centra za nove inicijative, Zagreb, Centra za kulturu Trešnjevka, Zagreb i Austrijsko-hrvatskoga društva Beč. Ove dane je otvorio bivši predsjednik RH Stjepan Mesić uz nazočnost veleposlanika RH Zorana Jašića i spiritusa rectora ovih Filmskih dani Ive Marinovića i Ivana Paića. Filmske predstave u Uraniji su bile dobro posjećene.

Tagovi: 

Dedić & Dedić u Theater Akzent

Theater Akzent u Beču je konačno imao čast da ugosti poznatog autora i muzičara Arsena Dedića u pratnji njegovoga sina Matije na klaviru. Arsenu je glavno zanimanje uvijek bila muzika, a ono ča ga najveć razlikuje od ostalih muzičarov je kombinacija ljubavi prema muziki i njegovoga poetskoga dara. Kako je poznato, jabuka ne pada daleko od stabla, pak je tako Arsen došao u pratnji sina Matije ki je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Grazu (jazz-odjel). Matija je bio nekoliko puti dobitnik prestižne hrvatske muzičke nagrade Porin i smatra se jednim od najboljih jazz-pijanistov u Hrvatskoj.

Tagovi: 

»Zovem se, dakle jesam — Onomastikon Devinskoga Novoga Sela«

U kratki crta vas željimo upoznati sa znanstvenim djelom iz područja onomastike: »Volám sa, teda sam/Zovem se, dakle jesam« — Chorvátsky onomastikón Devínskej Novej Vsi/Onomastikon Devinskoga Novoga Sela. Autor knjige je strastveni zaljubljenik u svoje korijene dr. Viliam Pokorný, ki ovom knjigom i dalje proširuje opus svojih djel na znanstvenom polju. Prezentacija je bila 16. decembra u Muzeju u Devinskom Novom Selu (Slovačka). Knjigu je ocijenio i recenzirao mr. Petar Huisza.

Tagovi: 

Retrospektiva Gradišćanske lige

Dobra jesenska sezona gradišćanskohrvatskih klubov

Gradišćanskohrvatski nogometni klubi su se dobro držali u prošlom jesenskom prvenstvu. SV Nova Gora i Askö Klimpuh su bili stalno na vrhu tabele, ponekad i peljači tabele a konačno je samo SV Santalek nadmašio naše klube. SC/Esv Pandrof I b je nastao šesti u jednom širokom sredinskom polju u ko se je izdjelao u finišu prvenstva i Askö Stinjaki.

 

 

SV Nova Gora

Tagovi: