Na poziv Slovenskoga prosvetnoga društva Šentjanž v Rožu (St. Johann i. Rosental) na čelu s predsjednikom Hanzijem Wieserom sudjelovao je Folklorni ansambl Kolo-Slavuj na tamošnjem Tamburaškom festivalu, koga su održali subotu, 10. julija u k&k (kulturnom & komunikacijskom centru) Šentjanž.
Centralna hrvatska društva hrvatske narodne grupe u Austriji jur od protulića djelaju na oživljenju i obnovljenju tzv. Koordinacijskoga odbora hrvatskih manjinskih organizacijov. Po nekoliko djelatnih sastankov prva javna akcija je službeni pohod dvim hrvatskim ministrom u austrijskoj Saveznoj vladi.
BEČ — Društva su izdjelala skupni papir s najvažnijimi temami i potribovanji, čija realizacija je ne samo važna nego neophodno potribna, da bi hrvatska narodna grupa i u Gradišću i u Beču imala šanse ne samo preživiti nego prije svega se i dalje razviti.
Pri »Hrvatski dani« u Šopronu od 25. do 27. junija su na Glavnom Trgu nastupile brojne hrvatske muzičke grupe. Tako je na primjer jačila Kinga Altorjay Horvath (slika zgora) a nastupili su i Šopronski tamburaši prilikom ovih sada jur sedmi po redu »Hrvatski dani«. Došli su i gosti iz Hrvatske. Med njimi i Kud Gorani iz Delnica i Muzička škola Dora Pejačević iz Našica (Slavonija). Uz ostale su još nastupili Koljnofsko kolo, Plesačka grupa OŠ »Mihovil Naković« iz Koljnofa, čuvarnica Kanica iz Šoprona, Šopronski tamburaši, Koljnofski tamburaši i tamburaški sastav Štrabanci iz Koljnofa.
Kako vruće more ljeti biti?
Pred kratkim je parlamentu u Beči Orf-korespondentica Cornelija Vošpernik odlikovana »Ermacora-nagradom«. Tim su častili nje hrabro izvješćavanje iz Kine. Jur lani je ova koruška Slovenka odlikovana »Concordia publicistik-nagradom« u kategoriji „sloboda tiska“. Ona je hrabro i neprestrašljivo izvješćavala iz Kine, kako kod Olimpijskih igar tako i o dogadjaji u Tibetu — je stručni žiri opravdao svoju odluku.
Je ljudi, ki molu i molu, ali uvijek nek za se, za svoje, za svoje potriboće i ne mislu ni na to, kad molu Očenaš, da ne velimo „Oče moj“ nego „Oče naš“. Po volji Božjoj, moliti i prositi moramo za sve i svakoga. I kad molimo za svakoga, med timi sam i ja sām.
Ljubav je univerzalna zapovid i ne smimo je pokratiti tako, da nek za se, za svoje potriboće molimo. Jalova je to molitva i kako morem od Boga očekivati, da će me posluhnuti, a ja se ne marim za drugoga, za nevolju drugih, bila to tjelovna ili duševna nevolja.
U okviru Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču u suradnji s Hrvatskim centrom Ðuro Vidmarović je srijedu, 30. junija u bečkoj Schwindgasse zaintesresiranoj publiki referirao o književniku i pjesniku Jurici Čenaru. Tema predavanja je bila „Jurica Čenar — modernist medju hrvatskim književnicima u Gradišću“.
Vrlo uspješna, da ne velimo zapravo senzacionalna je bila premijera američkoga mjuzikla s jačkami i hrvatskimi crtami a još već melodijami »Sugar« petak, 2. julija u Mjenovu. Mlada inicijativa je prilikom 25. obljetnice postojanja po prvi put pozvala na produkciju pod vedrim nebom u adaptiranom i preuredjenom vrtu staroga farofa. Tri misece dugo su se Mjenovci pripravljali i probali ov mjuzikl a pri priprava je pomagalo oko 60 ljudi.
Daleko prik 400 ljudi je bilo na premijeri a dan kasnije, subotu nije puno falilo na 400.
Radoslav Katičić je 3. julija svečevao svoj 80. rodjendan. Emeritirani redovni sveuč. prof. Katičić hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog. Radoslav Katičić. U Zagrebu je 3. srpnja 1930. rodjen u uglednu obitelj. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju kade je doktorirao disertacijom »Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije«. Prva djela su mu iz grčke filologije. Od 1958. je bio na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studijov opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977.
Hrvatsko štamparsko društvo u Željeznu je sredinom aprila raspisalo naticanje u crtanju za Gradišće Kalendar 2011. Tema ovoljetnoga naticanja je bila „Naš folklor“. Urednica ovoga godišnjaka, Ingrid Klemenčić, je izabrala ovu temu zbog Lisztovoga ljeta, 40. obljetnice utemeljenja nadregionalnoga ansambla Kolo-Slavuj i 50. obljetnice Tamburaškoga orkestra Štikapron.