Internacionalni školski projekt Austrija — Ugarska — Hrvatska

ŽELJEZNO/OSIJEK/BUDIMPEŠTA — Stilsko razdoblje secesije u vrimenskom rasponu 19. i 20. stoljeće ostavilo je trag u arhitekturi i likovnom stvaralačtvu sridnjoeuropskih gradov, u Beču, Budimpešti i Osijeku. Svi tri gradi bogati su zgradami iz toga razdoblja ke su već ili manje obnovljene i sačuvane u izvornom obliku. Školari III. gimnazije Osijek i Dijecezanske gimnazije u Željeznu pod mentorstvom svojih profesorov suradjivali su u istraživackom projektu upoznavanja Kopačkoga rita i Niuzaljskoga jezera s ciljem podizanja svisti o bogatstvu prirodnih resursov i potrebi njevoga očuvanja.

Grajam u Gornjem Četaru

GORNJI ČETAR — Kako je naglasila i sama direktorica Németh, ova priredba Grajam - Gradišćanska jačka mladih je važna za gajenje hrvatskoga jezika i za očuvanje hrvatske kulture. Kao gosta je mogla pozdraviti i Marka Steinera iz Hrvatskoga Židana, ki je u prošlosti bio redovito sudionik Grajama. On je otpjevao svoju pobjedničku jačku pri ljetošnjem Grajamu u Cogrštofu u Austriji. Dica su se naticala u dvi grupa a to od 1. - 5. razreda a u drugoj grupi su bili školari 6., 7. i 8. razreda osnovnih škol.

Tagovi: 

Ana Šoretić je štala na poziv Hkd-a u knjižnici u Mjenovu

Skupa s knjižnicom, bibliotekom Mlade inicijative Mjenovo je Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (Hkd) slavilo svitski dan knjige s čitanjem i s dramskim prikazivanjem iz knjige poslovic Ane Šoretić s naslovom »Sram za tram«. Ovo je u medjuvrimenu jur druga knjiga s poslovicami ke je sabrala Ana Šoretić, i ku je izdao Hkd i je ponovo našla put do srca publike. Sama autorica i nje glumački tim čitali su iz knjige i su glumili poslovice kao dijalog ili skeč. Tako je došlo i do uskoga kontakta s publikom, ka je oduševljeno poslušala i gledala zbivanja.

Tagovi: 

Zaista nimamo razumivanja za podmićenje i za mito ako ča kanimo?

Bečki Kurier je 30. aprila citirao dugoljetnoga gospodarskoga poslanika Gospodarske komore u Zagrebu, Petra Hasslachera, ki u vezi s Hrvatskom govori o znatnoj korupciji i da će se očekivani pristup Hrvatske od 2012. ljeta odrinuti još dvoja ljeta. To da je nek pravo onim, ki još kanu „sipati pineze“. EU da ne kani akceptirati da u još jednoj zemlji cvate korupcija kako je to slučaj s EU-članicami Bugarskom i Rumunjskom. Na Dan djela, 1. maja su objavljeni podatki o šparnom programu za Grčku. U slučaju da to štima onda je Grčka med prvimi ča se tiče korupcije.

Tagovi: 

Imati dobre prijatelje

Imati dobroga prijatelja, gdo drugi bi to mogao biti, nego svoja majka. Ča nastane iz takovoga diteta, ko ostavi svoju dobru majku? Ne mari se za nju, još i umori ju, i ovo se dogadja. Kakovu sriću more očekivati ovakov človik? Koga će moći ovakov človik ljubiti? Komu će znati biti zahvalan, ako svojoj majki ne? Komu će biti na veselje, ako svojoj dobroj majki ne? A ča se stane s takovim človikom, kad još boljega prijatelja od svoje majke ostavi, Boga? Imati dobru majku, ka mu nek dobro kani. Imati Boga, ki človiku još bolje kani. Bog nam je otac, majka, brat, sestra i prijatelj.

Jursko shodišće u već kom pogledu zmožno i važno!

Hrvatsko shodišće u Juri (Ugarska) je ljetos opet bilo posebni doživljaj — i zbog velikoga broja vjernikov iz trih susjednih zemalj Ugarske, Slovačke i Austrije a došli su Hrvati ne samo i iz Beča nego iz Budimpešte — jer Jura leži prilično u sredini ovih dvih metropolov u ki djeluje i dosta jaka hrvatska zajednica. Ali je Jura (i) ljetos bio velik doživljaj iz muzičkoga gledišća — i zbog „zmožnoga“ orguljanja Jožefa Gsertza i jačenja kantora Štefana Zvonarića a isto i zbog ugarske praizvedbe »Hrvatske maše« kompozitora Hanesa Lasakovića u izvedbi Kolo-Slavuja.

Goran Ferčec na gimnaziji u Željeznu

ŽELJEZNO — Goran Ferčec rodjen je u Koprivnici. S 15 ljet se je preselio u Zagreb, kade je položio povijest umjetnosti i poljski jezik na Filozofskom fakultetu. Za dramski tekst „Pismo Heineru M.“ („Govoriti o granica“) dobio je 2007. nagradu Austrijskoga kulturnoga foruma u Zagrebu. Zagrebački umjetnik je sa zainteresiranimi hrvatskimi školaricami i školari 6., 7. i 8. razreda govorio o posebnosti dramskoga žanra i ih motivirao da i sami napišu kratke dramske tekste.

Hkd-Gradišće je bio na izletu u Zadru

ZADAR — Kako je izjavio generalni sekretar Hrvatskoga kulturnoga društva (Hkd) u Gradišću, Mate Kliković, bili su sa svojimi seoskimi povjereniki i suradniki na izletu i na naobrazbeni dani u Zadru u Hrvatskoj. Svega skupa je sudjelivalo 76 ljudi. Kako je rekao Kliković, na trodnevnom putovanju su razgledali znamenitosti Zadra, Dugoga otoka, Kornatov i parka prirode u Talašćica. Hakadeovci su putovali dvimi busi. U Zadru su pred svim razgledali katedralu a pri izletu na brodu su se družili i skupa jačili. Pokidob su neki imali sa sobom i svoje tambure, su zabavljali i druge putnike.

Tagovi: 

Iris, aleluja, punim pravom je hrvatski cvijet

Perunika, lilija, aleluja, se zove kod nas i iris. Kitica ima ime iz mitologije. U rodu je s gladiolom i šafranom. Ona upravo sada riva van svoj cvijet, da bi nam do srpnja/julija bila milina za naš pogled. Lišće aleluje ima oblik sablje. Cvjetna stabljika more narasti i do 1,50 m i obično ima dva do tri cvijete. Cvijet je najveć puti plav, pri dnu sa žutim ili bjelkastimi flekami, ke su prevučene lilastimi žilicami.

Tagovi: 

Qi Gong u Glavnoj školi Sveti Mihalj

SVETI MIHALJ — 3K razred GŠ Sv. Mihalj je sudjelovao na Qi Gong tečaju pod peljačtvom Dietera Gehlera. Ovoj školi, ka ima težišće na ekologiji, leži zdravlje dice jako na srcu. Ov zdravstveni projekt ne želji samo uticati na zdravlje tijela, nego i na zdravlje duše i psihe uopće. Qi Gong je kineska metoda meditacije, tjelovježbe i koncentracije. U kineskom jeziku „Qi“ znači dihanje i energija. Qi Gong vježbe ujačaju životnu snagu i energiju i pomažu da dostajemo zdravu duševnu i tjelovnu konstituciju.